Hrvatska ima drugu najnižu stopu zaposlenosti u Europskoj uniji, odmah iza Grčke: tek malo više od polovice ljudi u radnosposobnoj dobi, njih 55,8 posto, radi. Stopa nezaposlenosti treća je najviša u Uniji: lani, na godišnjoj razini, posao je tražilo oko 309.000 ljudi. Hrvatska, čije stanovništvo rapidno stari te se povećava udio onih u dobi za mirovinu, ima i najnepovoljniji odnos mirovina i plaća: hrvatska penzija iznosi tek 37 posto srednje plaće starijih radnika, onih u dobi od 50 do 60 godina.
Situacija je, dakle, potpuno jasna: iznimno mali broj osoba u Hrvatskoj radi, sve je više umirovljenika s iznimno niskim mirovinama, standard nam iz godine u godinu pada (kupovnu moć manju od hrvatskih građana u EU imaju samo građani Bugarske, Rumunjska nas je pretekla početkom ove godine). Gubitak radnog mjesta za mnoge je nepovratan i znači padanje u siromaštvo, uloga zavoda za zapošljavanje minimalna je, naknade za nezaposlene mizerne. Po stopi dugotrajno nezaposlenih na dnu smo Europske unije. Budućoj Vladi stoga glavni cilj mora biti zaposliti više osoba, pomoći onima bez posla da financijski premoste nezaposlenost i aktivno im pomoći u pronalasku novog, te osigurati održivost mirovinskog sustava s mirovinama adekvatnima za pristojan život.
Laka obećanja
Najveće stranke, SDP i HDZ, i pred ove izbore obećavaju ozbiljan broj novih radnih mjesta - od 145.000 do 180.000 novih radnih mjesta do kraja mandata. Obećavaju da će se stopa zaposlenosti podići na europski prosjek, dakle na barem 65 posto, te da će se mirovine dići na 55 do 60 posto prosječne plaće.
Radi se o vrlo složenim i skupim mjerama, a sve stranke u ispunjavanju ciljeva u bitnome se oslanjaju na novac koji namjeravaju povući iz fondova EU.
Iz programa je jasno da se, pri stimuliranju novog zapošljavanja, namjeravaju usredotočiti na mlade i na starije od 50, kojih je sve više na burzi. Također, nakon godina zagovaranja alternativnih načina zapošljavanja velike se stranke okreću poticanju klasičnog radnog odnosa na neodređeno vrijeme.
SDP tako najavljuje da će tijekom iduće četiri godine uložiti više od tri milijarde kuna iz Europskog socijalnog fonda kroz program “Učinkoviti ljudski potencijali”. Osobito će se fokusirati na porezne i druge olakšice poslodavcima, a najavljuju da će sve poslodavce osloboditi plaćanja doprinosa na plaće u razdoblju od pet godina za svakog radnika starijeg od 50 godina kojeg zaposle na neodređeno, po uzoru na sličnu mjeru za mlade radnike. Prema projekcijama SDP-a, na taj će način godišnje zaposliti 5500 starijih osoba, odnosno njih oko 22.000 u mandatu.
Najprepoznatljiviju mjeru aktivne politike zapošljavanja - stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, koju je u posljednje tri godine koristilo 77.123 mlade osobe, a koju je aktualna Vlada obustavila u lipnju zbog nedostatka novca - namjeravaju dodatno proširiti, a naknadu koja iznosi 2400 kuna povisiti na više od 3000 kuna, čime bi ona zapravo bila izjednačena s bruto minimalnom plaćom. Evaluacija mjera, koju su stručnjaci napravili za Hrvatski zavod za zapošljavanje, pokazala je da je svako radno mjesto koje su mlade osobe dobile zahvaljujući toj mjeri državni proračun koštalo više od 180 tisuća kuna. No, u SDP-u ističu da je sav novac otišao mladima kojima je na taj način podignut standard i osigurano prvo radno iskustvo.
U HDZ-u - upravo zbog rezultata evaluacije - najavljuju redefiniranje te mjere, prije svega proširenjem prava na tu mjeru i na mlade sa završenom srednjom školom. Posebno će se fokusirati na to da mjeru koriste privatni poslodavci, jer do sada su se u većini slučajeva mladi na odrađivanje mjere upućivali u državne i lokalne institucije i koje su na taj način premošćivale zabranu zapošljavanja u državnim službama. HDZ će, obećava, jačati mjere poticanja zapošljavanja na neodređeno vrijeme, povećat će naknade za samozapošljavanje sa 25.000 na 30.000 kuna te razvijati financijske instrumente za samozapošljavanje mladih - kredite do 350.000 kuna po povoljnim uvjetima za pokretanje posla.
Most također namjerava zadržati stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa te tom mjerom obuhvaćati između 35.000 i 40.000 mladih osoba godišnje. Posebno će se pozabaviti promocijom i razvijanjem društvenog poduzetništva.
Kad je riječ o nezaposlenima, Hrvatska za njih izdvaja najmanje u EU - 0,5 posto BDP-a, što je trostruko manje od prosjeka država članica EU. Iz toga je, smatraju u Mostu, sasvim jasno da je nezaposlenost sinonim za siromaštvo. Uz to, samo 15 posto nezaposlenih prijavljenih na burzu rada prima novčanu pomoć za nezaposlene. Uvjeti za dobivanje su rigorozni, a iznosi niski i ograničeni. Prema sadašnjim propisima, pravo na naknadu za nezaposlene nikako ne može ostvariti osoba koja prije nije radila, na što redovito upozorava Mreža mladih Hrvatske: završetak fakulteta označava trenutak ogromnog pada standarda mladih, jer se gube sve studentske beneficije, poput subvencionirane prehrane i smještaja, posla za mlade nema, a na burzi imaju minimalna ili nikakva prava.
Tek osoba koja je u protekle dvije godine radila najmanje devet mjeseci može dobiti naknadu - i to u trajanju od tri mjeseca. Pravo na naknadu može najdulje trajati 15 mjeseci - za osobe sa 25 i više godina staža. Naknada tijekom prva tri mjeseca primanja iznosi 70 posto plaće koju je osoba ranije ostvarivala - ali ne može biti viša od prosječne hrvatske plaće. Nakon toga, naknada iznosi 35 posto plaće.
Loši kriteriji?
Takvi kriteriji u sadašnjoj situaciji - kad se na burzi nalazi velik broj mladih bez ikakvog staža te velik broj dugotrajno nezaposlenih, kojima je rok primanja naknade davno prošao - doveli su do toga da tek jedna od sedam osoba na zavodu prima nekakvu državnu financijsku pomoć.
SDP stoga obećava ublažavanje sadašnjeg kriterija potrebnog staža koji osoba mora imati da bi primila naknadu. Tako bi, umjesto minimalnih devet mjeseci staža u protekle dvije godine, kao uvjet postavili šest mjeseci staža u dvije godine ili tri mjeseca u godini dana. Takvo ublažavanje kriterija bilo bi bitna promjena, jer bi pravo na naknadu ostvarivali i sezonci, osobito oni koji godišnje nisu uspijevali skupiti više od tri mjeseca staža.
Most najavljuje da će povećati trajanje primanja naknada i vezati ih uz radnu, obrazovnu i drugu društvenu aktivaciju nezaposlenih osoba. HDZ je po ovom pitanju bitno oprezniji te upozorava da će prvo objediniti informacije o svim pomoćima i naknadama koje pojedine osobe primaju, aludirajući vjerojatno na to da mnogi nezaposleni ne primaju naknadu za nezaposlene, ali primaju socijalnu pomoć. Najavljuju kako će uvesti novi “in-work” model prema kojem osoba ne bi gubila pravo na socijalnu naknadu u slučaju zaposlenja na povremenom ili niskoplaćenom poslu.
U području mirovina - unatoč povećanju životnog vijeka i sve manjih generacija koje ulaze u radnosposobnu dob - Most smatra da hrvatski građani u mirovinu trebaju ići sa 65 godina. Najavljuju donošenje posebne socijalne politike prema starijim osobama, kakvu Hrvatska nema, unatoč ogromnom porastu starijih osoba i izazova koje njihova dob nosi. Kao i SDP i HDZ, i Most obećava uvođenje narodne mirovine. Radi se o mirovini, koju se još naziva socijalnom ili državnom, a koja se isplaćuje osobama nakon navršene 65. godine života koje nisu ostvarile pravo na uobičajenu mirovinu kroz rad. O takvoj mirovini - koju u različitim varijacijama ima većina zapadnoeuropskih država - u Hrvatskoj se govori posljednjih 15-ak godina, jer se procjenjuje da najmanje 65.000 starijih osoba živi bez ikakvih primanja. No, nikad nije pronađen novac za realizaciju socijalne mirovine niti je definirano koliko bi ona trebala iznositi: smije li biti niža od socijalne pomoći?
Mirovina
SDP smatra da po pitanju dobi za umirovljenje treba ostati pri sadašnjem zakonskom rješenju, po kojem će i žene i muškarci u mirovinu ići sa 67 godina, ali tek od 2038. godine. HDZ smatra da je rješenje koje je predložila još uvijek aktualna Vlada te je uvršteno u Nacionalni program reformi (iako zakonske izmjene nikad nisu donesene) - da se u mirovinu sa 67 godina ide već od 2028. godine - dobro. No, dodaju, najpravednije bi bilo da se dob za odlazak u mirovinu izravno veže za povećanje očekivanog trajanja života, na način da se dobna granica za odlazak u mirovinu automatski poveća za jedan mjesec svaki put kad se životni vijek poveća za 1,4 mjeseca.
NEKE KONKRETNE MJERE:
a) U kojoj bi dobi građani trebali ići u punu starosnu mirovinu?
SDP: S obzirom na prosječno očekivano trajanje života, od 2038. godine žene i muškarci u mirovinu bi trebali ići sa 67 godina.
HDZ: U Nacionalnom planu reformi predviđeno je da od 2028. godine dob za starosnu mirovinu iznosi 67 godina. Smatramo pravednim da se određivanje dobne granice za starosnu mirovinu izravno usklađuje s povećanjem životnog vijeka na način da se automatski povećava za jedan mjesec kad se životni vijek poveća za 1,4 mjeseca.
MOST: Punu starosnu mirovinu hrvatski građani trebaju ostvarivati sa 65 godina.
b) Koliki će biti udio pune starosne mirovine u prosječnoj plaći?
SDP: Uz povećan broj zaposlenika i osnaženje drugog i trećeg mirovinskog stupa predviđamo da će mirovine iz I. i II. mirovinskog stupa biti iznad 60% plaće.
HDZ: Trajno ćemo usklađivati visinu mirovina s rastom plaća, u odnosu na kretanje BDP-a, proračunskog deficita i troškova života s ciljem da se mirovine postupno povećavaju prema razini od 60 posto prosječne plaće.
MOST: Prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću do 2020. godine mora iznositi najmanje 55 posto za puni staž.
c) Hoćete li proširiti krug korisnika i produžiti maksimalni period za primanje novčane naknade za nezaposlene?
SDP: Cilj nam je obuhvatiti veći broj nezaposlenih, prvenstveno sezonske radnike, te ublažiti uvjete prethodnog radnog iskustva koje se traži za ostvarivanje naknade. Umjesto minimalno devet mjeseci staža u protekla 24 mjeseca propisali bi minimalno šest mjeseci staža u dvije godine ili tri mjeseca u godini dana.
HDZ: Cilj nam je objedinjavanje informacija o svim naknadama kako bismo saznali što određene osobe sve primaju - i nezaposlene i ostale - te raspodjela u skladu s imovinskim stanjem.
MOST: Povećat ćemo trajanje primanja naknada i vezati ih uz radnu, obrazovnu i drugu društvenu aktivaciju nezaposlenih.
d) Namjeravate li nastaviti provoditi najprepoznatljiviju mjeru aktivne politike zapošljavanja - stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa?
SDP: Da. Tijekom mandata povećat ćemo naknadu za tu mjeru sa sadašnjih 2400 na više od 3000 kuna.
HDZ: Redefinirat ćemo tu mjeru, proširiti je i na osobe sa završenom srednjom školom, a cilj nam je da barem 70 posto korisnika bude osposobljeno u realnom sektoru.
MOST: Zadržat ćemo mjeru uz unapređivanje pojedinih elemenata prema rezultatima napravljene evaluacije HZZ-a. Iznos naknade će ostati isti, a proširit ćemo krug korisnika uz procjenu uključivanja između 35.000 i 40.000 osoba godišnje.
e) Hoćete li uvesti socijalnu mirovine za starije od 65 godina koji nemaju pravo na penziju?
SDP: Donijet ćemo zakonske izmjene koje će omogućiti dodjelu socijalne mirovine građanima nakon navršene 65. godine života, a koji nisu stekli uvjete prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
HDZ: Uspostavit ćemo institut nacionalne mirovine za osobe koje nisu samostalno sposobne privređivati i raditi.
MOST: Izradit ćemo socijalnu politiku prema starijim osobama s ciljem cjelovitog rješavanja problema starijih - od narodnih mirovina kao zamjene za socijalne naknade za starije od 65 godina preko daljnjeg razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga.