Tko osvoji nešto malo više od 1,050.000 glasova birača u drugom krugu izbora, postat će predsjednik Republike 5. siječnja - računica je kojom barataju oba stožera predsjedničkih kandidata Zorana Milanovića i Kolinde Grabar-Kitarović, doznaje Jutarnji list.
Do izbora su ostala još samo dva dana, preostalo je još jedino današnje sučeljavanje na koje poziva Nova TV, a ono što sada mogu raditi kandidati i stranački dužnosnici jest pozvati birače na glasanje i mobilizirati sve svoje članstvo i simpatizere da u što većem broju izađu na izbore.
HDZ je, tako, kako doznajemo, na Staru godinu poslao svim predsjednicima stranačkih organizacija i voditeljima stožera na terenu naputke i projekcije za drugi krug izbora u kojima detaljno navode koliki je broj glasova potrebno osvojiti po županijama, a i u SDP-u traje opća mobilizacija. Zanimljivo je da oba stožera imaju istu računicu od nešto više od 1,050.000 glasova koji su potrebni za pobjedu (bez dijaspore).
Analiza prvog kruga
HDZ-ov naputak, do kojeg smo došli, stranačkim dužnosnicima poslao je glavni tajnik Gordan Jandroković. Projekcija o broju potrebnih glasova izrađena je na osnovi analize prvog kruga ovih izbora, ali i na osnovi rezultata predsjedničkih izbora prije pet godina na kojima je Grabar-Kitarović pobijedila Ivu Josipovića. Jandroković u dopisu navodi da je Miroslav Škoro u prvom krugu dobio respektabilan broj glasova (465.704, odnosno, 24,45 posto), te da sve postizborne analize pokazuju da Grabar-Kitarović može pobijediti “samo ako birači političkog spektra desnog centra i desnice budu izašli na birališta i glasali za Grabar-Kitarović kako je to bilo i na izborima 2014./2015.”
U HDZ-u su očito shvatili kako je jedina šansa da njihova kandidatkinja pobijedi na izborima da pokušaju motivirati Škorine birače da sada izađu i glas daju njoj jer je to jedini bazen iz kojega mogu crpiti glasove. Prema onome što smo mogli proučiti, HDZ je napravio dosta ambiciozne projekcije, uz pretpostavljenu izlaznost od čak nešto više od 57 posto, odnsono šest postotnih poena veću nego u prvom krugu. Za usporedbu, u drugom krugu izbora 2014. izlaznost je bila 58 posto, ali tada treći kandidat (Škoro), koji je već poslao poruku da će prekrižiti listić u drugom krugu, nije dobio toliko glasova (480.000), a izbori se nisu održavali u skijaškom tjednu (procjene su da je 65.000 birača na zimovanju).
No, HDZ ipak procjenjuje da bi u nedjelju moglo glasati oko 2,100.000 birača u Hrvatskoj. U SDP-u, kažu nam sugovornici, nisu baš u to uvjereni. Jedan od SDP-ovaca progonozira da bi izlaznost mogla biti na razini prvog kruga (51 posto), dok se drugi nada da bi mogla biti između 53 i 55 posto, maksimalno, ali i on kaže da vjerojatno neće biti znatno veća nego u prvom krugu.
HDZ je izradio detaljne projekcije potrebnog broja glasova pojedinačno za svaku županiju, te Grad Zagreb koji je detaljno razrađen po gradskim četvrtima. Izradili su i projekcije za SDP-ova kandidata Zorana Milanovića, a prema tim HDZ-ovim analizama, Grabar-Kitarović pobjeđuje Milanovića s razlikom od 17.639 glasova u Hrvatskoj.
Plan po županijama
Projekcije pokazuju da bi Grabar-Kitarović, primjerice, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u drugom krugu trebala imati 29.651 glas. U prvom krugu tamo je dobila 12.863 glasa. U Brodsko-posavskoj bi s 19.863 glasa, koliko je imala u prvom krugu, trebala podići broj glasova na 44.779, u Dubrovačko-neretvanskoj s 20.327 na 35.570 glasova, u Istarskoj s 10.693 na 24.418 glasova, a u Karlovačkoj s 19.283 na 36.386 glasova. U Koprivničko-križevačkoj imala je u prvom krugu 12.307 glasova, a sada bi to trebala podići na 26.389 glasova, u Krapinsko-zagorskoj s 14.698 na 28.399 glasova, a u Ličko-senjskoj s 9.102 na na 15.757 glasova.
Plan za Međimursku županiju je broj glasova iz prvog kruga 8.347 podići u drugom krugu na 18.461 glas, u Osječko-baransjkoj s 33.980 doći na 81.369, u Požeško-slavonskoj s 10.877 na 24.378 glasova, a u Primorsko-goranskoj s 27.964 na 54.463 glasa. Prema projekciji, u Šibenskoj-kninskoj županiji broj glasova iz prvog kruga 15.746 trebala bi sada podići na 29.727, u Sisačko-moslovačkoj s 20.423 na 42.953, u Splitsko-dalmatinskoj s 64.221 na 130.156, u Varaždinskoj sa 16.694 na 35.835, a Virovitičko-podravskoj s 12.446 na 25.958 glasova.
Skijaški tjedan
Plan za Vukovarsko-srijemsku je broj glasova iz prvog kruga 20.849 u drugom krugu dići na 49.394 glasa, u Zadarskoj s 26.341 na 47.194, te u Zagrebačkoj s 34.854 na 81.491 glas. Kad je riječ o Gradu Zagrebu, plan je ambiciozan - prema projekciji, Grabar-Kitarović bi trebala prikupiti 187.357 glasova. U prvom krugu imala je tek 73.958 glasova, a HDZ sada očito računa na oko 200.000 glasova koje je osvojila na prošlim izborima u Zagrebu.
SDP, pak, sve karte baca na Zagreb - planiraju da bi Milanović tamo trebao pobijediti Grabar-Kitarović s 55 prema 45 posto, ili 54 prema 46 posto, odnosno da mora osvojiti više od 250.000 glasova.
U prvom krugu osvojio je nešto više od 126.000 glasova. Ako to napravi, kažu, pobjeda je zagarantirana u cijeloj Hrvatskoj. Isto tako, u SDP-u računaju i s glasovima Škorinih birača, posebno u Novom Zagrebu i na Trešnjevci gdje je osvojio velik broj glasova. To nisu sve, nadaju se, desni birači koji bi sada mogli zaokružiti i Milanovića.
- HDZ nam je definitivno s kvarnom igrom izbora oko skijaškog tjedna napravio štetu, vjerojatno i računaju da će se naši birači uspavati zbog prednosti u anketama, tako da će sigurno borba biti tijesna, a našem kandidatu odgovara i veća i manja izlaznost - veća jer je to signal da ljudi žele promjene, a manja jer je pobjednik prvog kruga tako da ima solidnu šansu pobijediti - kaže jedan SDP-ovac.
Novi bazen birača
Kao potencijalni novi bazen birača drugi sugovornik vidi Istru i Primorje, koja je većinom naklonjena ljevici, ali izlaznost u prvom krugu nije bila zadovoljavajuća. Računaju i na sjever Hrvatske, ali i na veći angažman u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje je u prvom krugu pobijedio Škoro. Milanoviću je zato podršku dao nezavisni župan Damir Bajs.
Ono čega se SDP-ovci najviše pribojavaju jest da Milanović pobijedi u Hrvatskoj, a onda izgubi zbog glasova dijaspore.
- To bi onda predstavljalo praktički ustavnu krizu koja bi trajala pet godina, što može biti jako opasno za razvoj društva - kaže jedan SDP-ovac.
