Ovotjedno istraživanje Promocije plus za RTL televiziju pokazalo je da Miroslav Škoro ima najveću potporu od svih predsjedničkih kandidata među biračima koji se izjašnjavaju da im je svjetonazorsko usmjerenje niti lijevo niti desno, odnosno centar.
Prema tom istraživanju, Kolindu Grabar-Kitarović bira 26,8 posto ispitanika, Zorana Milanovića 25,4 posto, a Miroslava Škoru 21 posto dok se Mislav Kolakušić udaljio se od vodećeg trojca, ali nezanemarivih 10,6 posto ispitanika njega želi za predsjednika.
S obzirom da je kandidatkinja HDZ-a, Kolinda Grabar-Kitarović očekivano ima najviše postotke među ispitanicima koji se izjašnjavaju kao desničari i desni centar. Među onima koji kažu da su desno, Grabar-Kitarović uživa potporu 46,7 posto, dok među biračima desnog centra ima još i više - 53,8 posto.
Također je očekivano i da je na tom političkom spektru odmah iza nje Miroslav Škoro kojega su uglavnom podržale stranke i javne osobe s desnice. Škoro među ispitanicima desnog političkog usmjerenja ima potporu od 30,8 posto, a u desnom centru ona iznosi - 27,7 posto.
S druge strane političkog spektra, na ljevici i lijevom centru, vlada SDP-ov kandidat Zoran Milanović.
Među ljevičarima on uživa potporu od 57,1 posto, dok je na lijevom centru još i jači - 62,4 posto. Među ispitanicima koji se izjašnjavaju kao ljevičari iza Milanovića je Dalija Orešković s 12,1 posto pa Miroslav Škoro (9,9 posto) i Mislav Kolakušić sa 6,6 posto. Što se tiče lijevog centra, iza Milanovića je Mislav Kolakušić s 14,5 posto pa slijedi Škoro s 8,1 posto, piše RTL.
Prema rezultatima istraživanja, najjača borba vodi se oko birača koji se izjašnjavaju niti lijevo niti desno, već centar. U tom segmentu najveći potporu u trenutku istraživanja imao je Miroslav Škoro s 27,3 posto, a slijedi ga Kolinda Grabar-Kitarović s 23,3 posto. Na trećem mjestu je Mislav Kolakušić koji bilježi potporu od 17 posto, a tek je četvrti Zoran Milanović s 12,5 posto.
Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 5. do 9. prosinca 2019. CATI metodom (telefonski) na uzorku za rezultate za cijelu Hrvatsku od 1300 punoljetna građana Republike Hrvatske. Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95%.