DALIJA OREŠKOVIĆ
Kako komentirate prvo sučeljavanje “jedan na jedan” između Kolinde Grabar-Kitarović i Zorana Milanovića?
Kako je zasad najavljeno, slijede još dva sučeljavanja i iskreno se nadam da će se oboje pokazati u boljem svjetlu te se baviti pitanjem kako u okviru predsjedničkih ovlasti pokrenuti pozitivne promjene i trendove u politici, ali i u društvu. Nažalost, u posljednjem sučeljavanju od kandidata nismo čuli ništa novo, očekivala sam da će se odmaknuti od prepucavanja i svađa, no to se nije dogodilo.
U pretkampanji se često znalo čuti kako predsjednik kao politička funkcija zapravo nema nikakve funkcije, ali odgovorno tvrdim do to nije točno i da taj frazem ide na ruku upravo kandidatima velikih stranaka, u što smo se uvjerili kad je postalo jasno da u drugi krug odlaze upravo kandidati HDZ-a i SDP-a. Od kandidata u drugom krugu očekujem barem minimum odgovornosti i volje da dokažu kako ta funkcija nije beznačajna, da pokažu viziju i da ta vizija u konačnici bude od koristi građanima.
Hoćete li se predomisliti oko stava da svoje birače u drugom krugu ne pozivate da glasaju za određenog kandidata?
Ne, neću se predomisliti. Jedina valuta koju imam u javnom prostoru - s naglaskom na javnom, jer bi s obzirom na 2,8 posto osvojenih glasova bilo apsurdno govoriti o političkom utjecaju - jest dosljednost. Ako sam jednom rekla da neću pozivati birače kome bi u drugom krugu trebali uputiti svoj glas, pri tome ću i ostati.
Kako komentirate poruke s krajnje lijevog spektra da su izbori po metodi “najmanjeg zla” pogrešni te da je bolje apstinirati?
Nisam svoje birače pozvala da apstiniraju niti ću ja apstinirati. Mislim da je sudjelovanje na izborima odraz osobne i političke zrelosti, ali i naša odgovornost. No, naravno, svatko ima pravo sa svojim glasom i svojim listićem postupiti kako misli da je najbolje.
DARIO JURIČAN
O “manjezloašima” ću reći: divni ljudi, razumni i nadasve - hrabri
Redatelj i nesuđeni predsjednik Dario Juričan pozvao je sve svoje birače koji su u prvom krugu glasali za njega - a takvih je bilo čak 87.883 - da izađu u nedjelju u drugom krugu predsjedničkih izbora na birališta - i ponište listiće. Juričan pak nastavlja “borbu” sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem i najavljuje dokumentarni film “Kumek” koji bi trebao biti gotov na proljeće ove godine.
Znam da ste pozvali svoje birače da dopišu pod broj tri Milan Bandić i tako ponište listić, ali tko bi bio bolji predsjednik - Zoran Milanović ili Kolinda Grabar-Kitarović?
- Bez sumnje ja. Ovo dvoje su mi maznuli glasove i sada se moramo patiti s njima. Ali narod ima kliker, nije narod žmigavac!
Jeste li gledali sučeljavanje? Tko je na vas ostavio bolji dojam?
- Trčao sam s ekipom iz Atletskog kluba Forca po nasipu. Otrčali smo, kad nježno zaokružimo, 10 kilometara! Bio je to dvoboj punog trbuha kobasica i volje! Volja je pobijedila. Taj put.
Kažu da na izborima ljudi biraju “manje zlo”, pa tko bi po vašem mišljenju to bio?
- Pojavila se i kovanica “manjezloaš”. Za takve imam samo fine i birane riječi; divni ljudi, nadasve razumni i hrabri.
Kako ide prikupljanje novca za plakate koje ste najavili postaviti po Zagrebu?
- Ljudi vole rezača etiketa gradonačelnika Bandića i njegove pajde mesara, nadbiskupa, vozača, tajnicu i premijera! Uz toliko ljubavi prema njima žiro-račun organizatora Hrcina solidno se puni! S tim novcima prvo ćemo se zajest i zapit, nešto će valjda ostat i za plakate.
KATARINA PEOVIĆ
Biračima se nudi tek izbor između dva karaktera
Kako komentirate sučeljavanje dvoje kandidata?
- Tužno je da se debata kandidata za predsjednika ili predsjednicu svodi na provincijalno i autokolonijalno prepucavanje oko toga tko ima više prijatelja među briselskim elitama. Ta se debata odvija ispred siromašnih i nezaposlenih, radnika koji ne znaju hoće li i sutra imati posao, ljudi čija su se djeca i unuci iselili, umirovljenika koji nemaju za platiti režije, obespravljenog naroda - onih kojima se ovime poručuje da je jedino što im preostaje izbor između dva karaktera.
Ti bi kandidati, s obzirom na to da je jedna od važnih predsjedničkih ovlasti sukreiranje vanjske politike, trebali izložiti upravo program autonomne politike prema tim elitama, financijskim i političkim institucijama, onima koji nas smještaju na periferiju EU gdje se nećemo moći razviti. (M. Š.)