Izrael je u četvrtak raketnim napadom uzvratio na raniji napad iranskih snaga koje su sa sirijske strane Golanske visoravni ispalile oko 20 projektila ili raketa na izraelske ciljeve na toj strateškoj visoravni.
Glasnogovornik izraelskih vojnih snaga pukovnik Jonathan Conricus tada je izvijestio da je Izrael presreo "nekoliko" raketa te da nije bilo izvještaja o žrtvama. Također, rekao je kako se niskim procjenjuju štete na izraelskim položajima. Istaknuo je i da je Izrael uzvratio za taj napad, bez iznošenja detalja. "Mi smo se osvetili, ali nemam nikakvih detalja o tome", rekao je.
Bilo je to prvi put da su iranske snage ispalile projektile izravno na izraelske snage na Golanskoj visoravni.
Željko Trkanjec, urednik vanjske politike u Jutarnjem listu, analizirao je najnoviji sukob između Irana i Izraela, koji se događa preko Sirije.
Je li riječ o neočekivanom razvoju događaja?
Ne. Od početka ove godine pripremao se sukob Izraela i Irana preko Sirije. Tijekom rata u toj zemlji Izrael je u nekoliko navrata napadao vojne konvoje koji su trebali raznim naoružanjem opskrbiti libanonski šijitski pokret Hezbolah dajući do znanja da precizno prati zbivana i da ima točne informacije. No, kako je jug Sirije očišćen od terorista raznih vrsta, Iran ga je odlučio staviti pod svoju kontrolu što predstavlja ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti Izraela. Uslijedilo je rušenje iranske naoružane bespilotne letjelice nad Izraelom i izraelskog zrakoplova koji se uspio sruštiti u Izraelu. Sljedeći su koraci mogli biti samo eksplozivniji.
Zašto iranski napad baš noćas?
Razloga može biti više: Teheran je odlučio testirati kako će Jeruzalem reagirati na napad, izraelski premijer Benjamin Netayahu je u Moskvi i s Vladimirom Putinom raspravlja o redefiniranju Bliskog istoka pokušavajući ga što je više moguće okrenuti na svoju stranu, a od Irana; i jasno, Trumpova odluka o istupanju iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu koju je Izrael burno pozdravio. Ne zaboravimo da je u srijedu iz Jemena doletjelo nekoliko projektila prema Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije. Iza lasniranja stoje Hutiji koji su projektile dobili od Irana, a Rijad je druga država koja je glasno pozdravila Trumpovu odluku.
Hoće li doći do eskalacije sukoba?
Izrael je objavio kako je u njihovom odgovoru pogođena gotovo cijela iranska infrastruktura u Siriji te da ne žele eskalaciju sukoba s Iranom. No, Golan, gdje su pali iranski projektili, fokalna je točka prostora antičke Palestine (dio Sirije, Libanon, Izrael, Zapadna obala, Jordan) jer kontrolira vodu. Iran nije u idealnoj poziciji za eskalaciju sukoba jer je stanje u Siriji i dalje kolebljivo, slijede izbori u Iraku, a u Jemenu se priprema velika ofenziva Emirata i vojske službene vlade s ciljem osvajanja luke Hodeida koja kontrolira tjesnac Bab el-Mandeb kojim se ulazi u Crveno more i dalje prema Suezu. Unutar Irana je situacija, i bez Trumpove odluke, snažno napeta: kako zbog sukoba u vrhu vlasti tako i zbog stalnih prosvjeda. Konačno, nedavno su održani izbori u Libanonu i treba pričekati formiranje vlasti, preciznije organizirati je tako da Hezbolah (p)ostane ključna politička snaga (vojna već je, jača od libanonske vojske). Zato sada nije idealno doba ni za angažiranje Hezbolaha protiv Izraela. A njegove su snage i dalje potrebne u Siriji.
No, sasvim je sigurno da će Iran nastaviti s provokacijama kako bi Izrael držao u trajnom stanju nesigurnosti ne dozvoljavajući mu da se opusti.