Predsjednici Trump i Putin mogli bi se prvi put vidjeti na summitu G20 u Hamburgu u Njemačkoj 7. srpnja. No, u tjednima do tog događaja mnogo toga će se vjerojatno razotkriti o tajnim kontaktima dvojice lidera tijekom prošlogodišnjih predsjedničkih izbora u SAD-u. Rusija je u Trumpa polagala velike nade nakon što su se odnosi s Washingtonom pokvarili u doba predsjednika Baracka Obame jer je Moskva 2014. anektirala Krim i počela posredni rat u istočnoj Ukrajini. Posjet ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova početkom svibnja, kad se u Bijeloj kući sreo s Trumpom i državnim tajnikom Rexom Tillersonom, u Moskvi se smatrao početkom mogućeg otopljavanja. Rusija pokušava namamiti Trumpa u bliskije odnose prijedlogom zajedničke borbe protiv džihadističkog terorizma. Trump je naivno tijekom kampanje objavio da bi Rusija mogla biti antiteroristički partner, očito nesvjestan činjenice da Moskva u Siriji, Afganistanu i Iranu ostaje na suprotnoj strani od SAD-a.
Kremlj ima nekoliko ozbiljnih planova s Trumpom, prije svega ukidanje različitih sankcija koje su nametnute tijekom Obamine administracije. Prošlog je prosinca Washington zabranio ruskim diplomatima pristup nekretninama koju posjeduju u New Yorku i Marylandu, a 32 ruska diplomata su protjerana u znak odmazde zbog upletanja Kremlja u američke izbore. Rusija nije odgovorila, navodno nakon što se Trumpov savjetnik Michael Flynn sreo s ruskim ambasadorom Sergejem Kisljakom i zatražio da pričeka dok Trump ne preuzme vlast. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova postalo je nestrpljivo i vjeruje da bi Trump trebao povući sankcije ili će se osvetiti američkim diplomatima. Putin također želi da Washington ukine šire financijske sankcije, nametnute zbog ruskog napada na Ukrajinu. Konačno, traži se Trumpovo priznanje ruske ekskluzivne sfere utjecaja u postsovjetskom prostoru koji uključuje Ukrajinu, Bjelorusiju, Južni Kavkaz i Srednju Aziju.
Autoritarni režim kao što je ruski ne može razumjeti djelovanje američke administracije. On vjeruje da Trump može nametnuti svoj autoritet u Washingtonu u nekoliko mjeseci i nema ni osnovne spoznaje o političkoj odgovornosti i diobi vlasti u demokratskom sustavu. Na štetu po Moskvu, bilo kakav proces u obnovi odnosa je potkopao sam Trump i proširenje istrage njegovih potencijalnih tajnih kontakata s Kremljem da se podriju američki izbori. Na susretu s ruskim ministrom Lavrovom 10. svibnja Trump je ugrozio kritični obavještajni izvor razotkrivajući najtajniju informaciju o planovima Islamske države da sakrije eksploziv u laptope. Osim toga, fotografije Trumpa i Lavrova kako se u Ovalnom uredu smiju s ambasadorom Kisljakom očita su pogreška: Kisljak je uključen u nekoliko skandala s ključnim ljudima Trumpova izbornog tima.
Trumpov iznenadni otkaz Jamesu Comeyju, direktoru FBI-a, pokazao je da se istraga Biroa približila Trumpovoj kampanji. Uistinu, sam otkaz je intenzivirao sumnju da je Bijela kuća angažirana u prikrivanje i opstrukciju pravde. Američko Ministarstvo pravosuđa je promptno imenovalo posebnog savjetnika kako bi istražio navodne veze Trumpove izborne kampanje i Rusije. Do srpanjskog summita istraga ruskog upletanja u američke izbore pojačat će Putinovu tjeskobu da će Washington željeti kazniti Moskvu. U recentnim obznanama postalo je razvidno da je kratkotrajni savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn, zajedno s drugim višim članovima Trumpove kampanje, bio u kontaktu s ruskim dužnosnicima u najmanje 18 telefonskih poziva i e-mailova tijekom predsjedničke utrke. FBI i više kongresnih istraga sada razmatraju te kontakte. Istrage su također došle do Bijele kuće i vrte se oko Jareda Kushnera, Trumpova zeta i savjetnika, koji je optužen za održavanje ekstenzivinih poslovnih veza s Rusijom. Mogu se očekivati obznane o ruskim oligarsima s mračnim financijskim transakcijama povezanima s Trumpovim kompanijama. A Trumpova porezna kartica, koja se skriva od javnosti, mogla bi bili otkrivena tijekom istrage Ministarstva financija. Premda neki od tih poslovnih kontakata s Rusijom mogu biti legitimni, ipak će intenzivirati percepciju da je Trump bio u dosluhu s Moskvom da utječe na američke izbore.
No, ako se ne pojave izuzetni dokazi o kriminalu, korupciji ili izdaji, teško da će Kongres pod vodstvom republikanaca pokrenuti proceduru opoziva. Ipak, ako demokrati preuzmu kontrolu nad Zastupničkim domom zbog Trumpove jadnjikavo niske popularnosti, nakon izbora u studenome 2018. godine predsjednik bi se mogao naći u gadnoj nevolji.
Ako ne bude mogla imati koristi od Trumpa, Rusija će se htjeti okoristiti predsjednikovim političkim problemima i rastućim kaosom u Washingtonu. No, to bi teško donijelo značajne dividende Moskvi jer će podijeljeni Washington i nepredvidiva Bijela kuća onemogućiti bilo kakav veći dogovor. Ako se intenzivira istraga Trumpa, on bi čak mogao djelovati drskije prema Rusiji kako bi kompenzirao percepcije da je Putinova marioneta. Konačno, ruski se dužnosnici boje i goreg scenarija: Trumpov opoziv i zamjena potpredsjednikom Mikeom Penceom za kojega se vjeruje da je pravi hladnoratovski rusofob.