Poprilično šturo i široj publici nejasno priopćenje Hrvatske narodne banke prema kojoj je uspjela dogovoriti s Europskom središnjom bankom tzv. valutni ugovor o razmjeni (valutni swap) u protuvrijednosti 2 milijarde eura informacija je koja ima izuzetnu težinu iz barem pet razloga.
Prvo, valutni swap omogućuje prvi put Hrvatskoj narodnoj banci da od Europske središnje banke za kune dobiva eure, a za to je postavljen poprilično visok plafon od 2 milijarde eura tj. otprilike 15-ak milijardi kuna ili trećina vrijednosti Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu.
Drugo, iako je u priopćenju HNB-a istaknuto kako će za tih dvije milijarde eura HNB hrvatskim financijskim institucijama osigurati dodatnu likvidnost u eurima, jasno je kako ovaj potez značajno relaksira pitanje financiranja Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu i pruža osjećaj fiskalne održivosti Vladinih potpora poduzetnicima koje su pojedini ekonomisti ocijenili kao hazarderske.
Treće, jasno je da HNB kontrolira emisiju kuna te Hrvatska kao svaka suverena država može uz rizik inflacije osigurati dostatnu kunsku likvidnost, ali je postajala bojazan od devizne odnosno eksterne likvidnosti zemlje. Nakon ovog dogovora s ECB-om jasno je kako za održavanje likvidnosti neće morati trošiti postojeće devizne pričuve zemlje. HNB će i lakše braniti tečaj koji je pod pritiskom zbog uništene turističke sezone i pada izvoza.
Četvrto, valutni swap koji je dogovoren s ECB-om moguć je jer je Vlada premijera Plenkovića odlučila pokrenuti proces pristupanja eurozoni i uvođenja eura te prihvatiti obveze provođenja potrebnih prilagodbi. Da Plenkovićeva Vlada nije krenula tim putem, što se činilo vrlo mogućim s obzirom na rastuće anti-euro raspoloženje, danas ne bismo imali EMR2 mehanizam uz koji je ovakav swap mehanizam moguć.
Peto, čini se da je ovaj dogovor s Europskom središnjom bankom kupio vrijeme Plenkovićevoj Vladi da mirnije konsolidira javne financije u sljedećih mjesec-dva.
Valja znati da je ovo rješenje za osiguranje devizne likvidnosti u zemlji državni vrh pronašao po uzoru na Dansku koja je već imala uspostavljen EMR2 mehanizam.
Dobro upućeni tvrde kako je navodno u pregovorima za dobivanje ovog dogovora s Europskom središnjom bankom sudjelovao i osobno premijer Plenković kroz razgovor s guvernerkom ESB-a Christine Lagarde. Guverner HNB-a Boris Vujčić već je neko vrijeme pripremao teren za otvaranje ovakvog aranžmana s ESB-om.
Prema priopćenju HNB-a “valutni ugovor o razmjeni bit će aktivan do 31. prosinca 2020., a po potrebi ga je moguće i produljiti”. HNB ima obvezu informiranja ESB-a o upotrebi likvidnosti u eurima koju će HNB steći kroz valutni swap.