LABIRINT POLITIKE

Hrvatska će trebati veliku koaliciju HDZ-a i SDP-a

CROPIX

Ne treba biti pretjerano pametan kako bi se zaključilo da živimo u teškim vremenima. Problem je, međutim, to što dolaze još teža. Mnogi se već sada slažu da će društvo koje nas čeka kad jednom izađemo iz ovog biti drukčije od onog prije korone. U čitavom svijetu koji poznajemo. Prije nekoliko dana šefica Europske komisije Ursula Von der Leyen predložila je radikalno preispitivanje proračuna Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. kako bi mogao funkcionirati onako kako je svojedobno masivni paket pomoći SAD-a, pod nazivom Marshallov plan, pomogao Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Potpuno isti, a u mnogočemu teži problemi, čekaju našu zemlju. Na sreću, potencijal postoji i treba dobro razmisliti kako ga iskoristiti. Hrvatska ima 400.000 hektara neobrađenih površina i samo po sebi nameće se pitanje oživljavanja poljoprivrede. Ono što je do pojave korone izgledalo kao nacionalni protekcionizam, sada postaje patriotizam i ulaganje u budućnost. O tome se ozbiljno razmišlja i u najvećim članicama Europske unije.

Njemačka i EU više nikada neće biti iste. Jedna od glavnih posljedica bit će vraćanje proizvodnih pogona koji su otvarani u nerazvijenim zemljama i novo jačanje nacionalnih ekonomija te slabljenje globalizacijskih trendova, prognozira Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu. U Berlinu se ozbiljno razmišlja o početku gašenja tvornica koje su njemačke tvrtke otvarale u Kini i azijskim državama zbog jeftine radne snage te vraćanju proizvodnje u domovinu. U svakom slučaju, priča o ekonomskom rastu je završena, a Europu čekaju velike promjene. Slično razmišlja i nekada jedan od vodećih pundita, bivši američki državni tajnik Henry Kissinger, koji je ovih dana poslao ozbiljno upozorenje da bi koronavirus mogao uzrokovati propast svjetske ekonomije, čiji će oporavak potrajati generacijama ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere. Kada zbog budućnosti strepe najveći među najvećima, logično je da Hrvatska mora biti zabrinuta. Prošlotjedne mjere hrvatske Vlade su - koliko god su balansirane i imaju potporu i građana i poslovnih krugova - gašenje požara. Ali već sada treba ozbiljno razmišljati što poslije pandemije? Jer štete će biti goleme čak i ako ova kriza počne jenjavati za dva mjeseca, a većina tvrtki nastavi raditi kao nekada. Ostat će milijarde novih dugova, tisuće novih nezaposlenih i shvaćanje koliko smo kao društvo i država slabašni kada smo na udaru prave krize.

Zato kraj pandemije treba postati vrijeme novog društvenog dogovora i resetiranja Hrvatske. Onoga što se nekada zvalo revolucionarne promjene, ali svako pozivanje na prošlost ima negativne konotacije, pa je bolje govoriti o resetiranju. Onako kako je ova situacija izbrisala svjetonazorske podjele, jer opasnost vreba sve, tako je svačiji interes i budući razvoj Hrvatske. Politička kasta, a to su u prvom redu HDZ i SDP kao neupitno najutjecajnije stranke, mora postići zajedničku agendu o glavnim pitanjima. Kako revitalizirati poljoprivredu, obnoviti tvrtke koje su od strateškog značaja, napokon ukinuti stotine nepotrebnih općina i barem polovicu županija i riješiti se nepotrebne administracije. A najesen slijede parlamentarni izbori i formiranje nove Vlade.

S obzirom da ni HDZ ni SDP sigurno neće imati natpolovičnu parlamentarnu većinu, Hrvatska će nakon izbora trebati veliku koaliciju. Resetiranje cjelokupne države moguće je samo zajedničkim snagama stranaka koje imaju podršku većine građana.

Izdvajamo