Predizborni programi stranaka dolaze s tri ugrađene pogreške - nepotrebno su pompozni, sadašnjost prikazuju namjerno neistinito i donose seriju u budućnosti neprovedivih zadataka. Program koji je predstavila Restart koalicija ne donosi odmak od tog standarda.
Stranački predizborni program nije novi Ustav države i nije mu zadatak postavljanje općih načela društvenog ustroja. Zadatak političke struje koja preuzme vlast na izborima je upravljanje državom s jedinim ciljem da podigne kvalitetu življenja svih građana i da zemlju učini jednakopravnim članom globalne poslovne zajednice.
Izborni program nije program sanacije posljedica krize globalnih razmjera. To je program kojim stranka koja se bori za čelnu poziciju u državi najavljuje smjer razvoja ekonomije i društva u dolazećem četverogodišnjem razdoblju. Zato taj program treba biti jasan i jasno usmjeren cilju, treba pokazati da skupina ljudi koja ga predstavlja zna i razumije mehanizme upravljanja državom.
Restartov program, iako napisan jasnije od većine programa objavljenih uoči prošlih izbora, što je pomak nabolje, ostao je zarobljen unutar zasad ipak kratkog razdoblja krize Covida. Pritom u najavi načina saniranja posljedica te krize Restart ne donosi nijednu točku koja je bitno različita od dosad poduzetih koraka. “Hrvatska treba restart u svim segmentima. Ovim programom osiguravamo novi početak za Hrvatsku i njene građane”, najavljuje koalicija pet stranaka. Pogrešno. Hrvatska je umorna od početaka. Načela samostalne države zapisana su u Ustavu, građanima treba politička garnitura koja će u skladu s tim načelima znati upravljati državom.
U trećem članku Ustava piše: “Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštovanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske”. Tu ništa ne treba mijenjati.
“Koalicije koje je predvodio SDP već su nekoliko puta pokazale da najbolje funkcioniraju u kriznim situacijama te da imaju ljude i kapacitet za izvlačenje zemlje iz krize”, drugi je problematični citat autora Restartova programa. Iako je Vlada Ivice Račana doista demokratizirala poratnu Hrvatsku, upravo je SDP-om predvođena loša politika Kukuriku koalicije veliku svjetsku financijsku krizu hrvatskim građanima učinila još većom i dugotrajnijom.
“Iznimna neefikasnost u korištenju fondova EU umanjila je pozitivne učinke članstva u Europskoj uniji”, zaključuje Restart.
Nitko, međutim, ni u jednoj od mladih članica Europske unije nije manje učinkovito koristio europske fondove od koautora Restartova programa Branka Grčića.
Restart u programu najavljuje i kako je imperativ da digitalizacija dovede do radikalnog povećanja transparentnosti svih sfera društva proaktivnom objavom financijskih i drugih podataka koji će omogućiti lakše identificiranje koruptivnih ili štetnih radnji u društvu. Jest. Upravo to je, dok je Kukuriku koalicija bila na vlasti, bio veliki projekt ministra financija Borisa Lalovca. Zaustavili su ga na pragu realizacije. Nitko osim njega nije imao ni grama želje za povećavanjem transparentnosti rada države.
Sve ostalo, od svima dostupnog kvalitetnog obrazovanja i zdravstva, brzog, pravednog i učinkovitog pravosuđa, viših plaća i mirovina, do manjih poreza i doprinosa, bez ustručavanja bi potpisao svatko tko se namjerava kandidirati na izborima. I da, demografska slika takve, osvježene Hrvatske bila bi oslobođena statistike iseljavanja.
Restartov program provedbenih mjera doista je krcat detaljima. Nedostaju samo dva - tko sve te zamišljene mjere zna provesti i tko ih može platiti.