“Ono što može Jupiter, ne može vol”, tom mi poslovicom jedan moj sugovornik, anonimni obrtnik, dočarava divan odnos koji već godinama gaji s državom.
On se ukratko može svesti na vrlo jednostavnu priču: država ti pošteno i bez greške naplati svaku lipu duga, i to s kamatama, ali kada tebi treba vratiti pare - onda stižu porezni nadzori i razgovori s državnim službenikom.
“Treba nam uvid u vaše poslovne knjige.”
“Dajte rashode plaća.”
“Jeste li fiskalizirani?”
“Pogledajmo malo te putne naloge...”
“Ukratko, katastrofa. A sve iz razloga što sam od Porezne uprave zatražio da mi vrate preplaćeni porez i na to isplate kamate, jednako onako kako ih i meni naplaćuju za svaki dan koji zakasnim s uplatom obveza”, priča mi moj sugovornik.
To se, pokazuje praksa, za većinu poslovnih subjekata, obrtnika, samostalnih djelatnosti i drugih najčešće pokazuje Sizifovim poslom, s obzirom na to država nije pretjerano revna u isplati kamata na novac koji duguje korisnicima.
Zakon, naime, poduzetnicima omogućava isto ono što omogućava i državi: da na svaku kunu koju im država nije vratila u zakonom predviđenim rokovima povrata imaju pravo tražiti isplatu zateznih kamata, no zahtjeva prema Poreznoj upravi gotovo da i nema - s obzirom na to da im je dugogodišnja praksa već nekoliko puta pokazala da će ih poreznici ignorirati ili im, pak, odbiti isplatiti kamate na dug.
O tome svjedoče i službeni podaci koje je Jutarnji list dobio od Porezne uprave.
Ovu smo instituciju, naime, zatražili informacije o iznosu zateznih kamata koje su tijekom 2016. godine, zbog neuplate poreza i PDV-a, naplatili domaćim poduzetnicima, a potom i točnu informaciju koliko su kamata istim tim poduzetnicima isplatili iz razloga što im država na vrijeme nije vratila preplaćeni porez i PDV.
Iz Porezne su dostavili sljedeće brojke.
Država je poduzetnicima, na ime nepravodobno plaćenih obveza na svim vrstama prihoda koje prate u svojim evidencijama, naplatila nešto malo manje od pola milijarde kuna, točnije 453,8 milijuna, od čega se na naplatu kamata zbog nepravodobno plaćenog poreza odnosi 161,9 milijuna kuna.
Na drugi dio upita, onaj koji se tiče isplate zateznih kamata poduzetnicima, stiže nešto šturiji odgovor.
“Kad je u pitanju zakašnjela isplata preplaćenog poreza, izvješćujemo Vas da takvi slučajevi nisu česti te se oni rješavaju pojedinačno sa svakim poreznim obveznikom. Porezna uprava nema ustrojenu evidenciju zahtjeva za isplatu zateznih kamata”, odgovaraju poreznici.
Zahtjeva za isplatu zateznih kamata i povrat preplaćenog poreza, dakle, gotovo da i nema, a država već prema dobro uhodanom procesu preplaćeni porez i PDV uobičajeno vraća daleko iza propisanih rokova koji prema Zakonu o PDV-u podrazumijevaju povrat u roku 30 dana od predanog zahtjeva do najkasnije 90 dana od dana pokretanja poreznog nadzora.
Taj se nadzor, naime, provodi kako bi država utvrdila jesu li ispunjeni svi uvjeti za povrat preplaćenog novca, često traju mjesecima i podrazumijevaju da će u vrijeme njegova provođenja porez biti zadržan na računu Porezne uprave.
U onim rijetkim slučajevima u kojima se poduzetnici usude zatražiti isplatu zateznih kamata, pričaju mi, Porezna će se uprava dosjetiti najkreativnijim načinima onemogućavanja povrata novca pa inzistirati na “prebijanju” s drugim dugovanjima - onima za doprinose ili neke druge troškove prema državi.
Taj im manevar omogućava Opći porezni zakon koji kaže kako se na plaćene poreze bez pravne osnove kamate počinju obračunavati sa 15-im danom od dana primitka zahtjeva za povrat, no zakon istodobno kaže da se povrat iznimno neće izvršiti ako je porezno tijelo prethodno utvrdilo da porezni obveznik ima dospjelih, neplaćenih dugovanja koje to isto tijelo naplaćuje.
A još se nije rodio taj poduzetnik koji državi barem lipu nije dugovao.
Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.