VELIKA ŠKRTICA

IZNENAĐENJE U BANCI 'Odlučili smo kupiti novi stan, veći dio novca smo uštedjeli, a ostatak smo htjeli namiriti kreditom. Na šalteru sam se šokirala!'

Tom Dubravec / Hanza Media

Ilustracija

Okej, znam da banke i klijenti nisu baš nužno najbolji prijatelji, ali to da ti se na nekretninu žele upisati zbog stambenog kredita u vrijednosti petine vrijednosti stana - to je čak i mene iznenadilo.

Takvu mi je priču, naime, prošlog tjedna ispričala jedna moja poznanica koja se sa suprugom odlučila na kupovinu novog stana.

Dobar dio novca za nekretninu već su uštedjeli, a ono što im je nedostajalo, nekih 25 tisuća eura, odlučili su namiriti uz pomoć stambenog kredita.

Otišla je moja poznanica u banku u kojoj ima otvoren račun, ispitala sve uvjete, dobila povoljnu kamatnu stopu, ali i obvezu upisa hipoteke na kompletnu nekretninu.

“Ali kako, zar ne može neka druga varijanta, pa kredit iznosi 25 tisuća eura, a vrijednost stana je 100 tisuća?” rukama i nogama borila se moja poznanica.

Nije išlo.

Banka se na nekretninu upisuje neovisno o iznosu kreditiranja, pa čak i u slučajevima kada stambeni kredit iznosi desetak tisuća eura.

Prilično apsurdno - jer pretpostavlja da ti banka ima pravo ovršiti i prodati stan zbog duga od pet tisuća eura - ali, nažalost, legitimna praksa među dobrim dijelom banaka.

Ipak, odlučila sam se na jedno kratko istraživanje pa na adrese pet banaka - PBZ, RBA, Splitsku banku, Erste i HPB - poslala jedan kratak upitnik kako bih doznala postoji li ipak kod nekih od njih mogućnost stambenog kreditiranja bez upisa založnog prava na nekretninu.

Ubrzo doznajem kako su neke bankarske institucije dopustile ovu praksu, ali uz poštivanje određenih uvjeta, kao i uz zahtjev nekih drugih instrumenata osiguranja kako bi banci ostala mogućnost naplate u slučaju da klijent ne ispunjava svoje obveze.

Stambene kredite bez upisa založnog prava tako na hrvatskom tržištu u ovom trenutku nude Hrvatska poštanska banka, Privredna banka i Erste, sve ipak uz različite uvjete kreditiranja.

Kako su nam pojasnili u HPB-u, jedina domaća banka klijentima je u ponudu stavila mogućnost podizanja stambenog potrošačkog kredita bez hipoteke u kunama te u kunama uz valutnu klauzulu, ali isključivo za iznose do 150 tisuća kuna, odnosno 20 tisuća eura.

Kamatna stopa na takve kredite pritom iznosi 4,50 posto, a rok otplate definiran je na razdoblje od dvije do maksimalno 15 godina.

Ipak, nije ni banka luda da se uopće ne osigura.

“Za kredite s rokom otplate do 120 mjeseci od instrumenata osiguranja potrebna je izjava o zapljeni po pristanku dužnika te zadužnica potvrđena kod javnog bilježnika.

Za kredite od 121 do 180 mjeseci, uz navedene, potrebni su i dodatni instrumenti osiguranja prema odabiru korisnika - depozit, udjel u fondu HPB Investa, polica životnog osiguranja ili jedan do tri solidarna jamca”, poručuju iz ove banke uz napomenu kako je najniži iznos kredita bez upisa založnog prava na nekretninu definiran na 10 tisuća eura.

Stambene kredite bez upisa založnog prava na nekretninu nude i u PBZ-u, ali u rasponu od pet do 40 tisuća eura te s rokom otplate od pet do 15 godina.

Klijenti će pritom kao uvjet osiguranja moći odabrati jedan instrument, onaj koji im najbolje odgovara, a banka dopušta da to bude polica osiguranja od nezgode u vrijednosti 100 posto iznosa kredita, polica životnog osiguranja s otkupnom vrijednošću u visini 10 posto iznosa kredita ili osiguranje otplate kredita (CPI).

Erste banka dotle kredite bez upisa hipoteke nudi na maksimalan iznos od 30 tisuća eura, odnosno 220 tisuća kuna s rokom otplate do 10 godina, a u tom je slučaju, poručuju, kao instrument osiguranja potrebno potpisati suglasnost o zapljeni primanja te zadužnicu, sve potvrđeno kod javnog bilježnika.

Ni Raiffeisen, ni Splitska banka nisu u svoju ponudu stavili stambene kredite bez upisa založnog prava na nekretnini, svaka iz svojih razloga.

“Banka ima obvezu udovoljavanja raznim regulatornim zahtjevima te u svakom trenutku treba poštovati poslovne politike banke koje reguliraju upravljanje rizicima. Naime, osim poštivanja regulatornih propisa odobravanje kredita za bilo koju namjenu veće vrijednosti bez adekvatnog kolaterala bilo bi neodgovorno prema svim klijentima banke koji očekuju odgovorno poslovanje”, poručuju iz Splitske banke, bez dodatnog objašnjenja zašto za manje iznose kredita ne koriste neke druge, jednako efektne instrumente osiguranja.

Bogu hvala da na tržištu ima i onih “manje odgovornih”.

Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na [email protected]

Izdvajamo