Kao da skupljanje kovanica već samo po sebi nije dovoljno zahtjevno, a onda ti ga još dodatno vole zakomplicirati u bankama.
Prvo moraš izgraditi dovoljno čvrst karakter da kasicu ne razbiješ prvom prilikom kad ti usfali za cigarete.
Novčiće potom s vremena na vrijeme moraš razvrstavati.
Unajmiti kombi da vreću doneseš do banke.
Trpjeti gnjev ostalih korisnika kad gospođi na šalter istreseš vreću kovanog novca.
A onda kad napokon otvoriš račun i tih 150 kuna sitnog odlučiš staviti na štednju, s druge strane pulta dočekaju te namršten brk i vrijedna informacija.
“Bit će to sve skupa na štednji 146,25 kuna”, onako usput izusti bankarica pa stane printati neke potvrde.
“Pa kako sad toliko? Gdje se pogubilo onih 3,75 kuna...”, iznenađeno zavapiš pa staneš gledati prema keramičkom podu u strahu da ti nisu negdje usput ispale te kovanice.
“Ne, ne, dragi gospodine, ništa vam nije ispalo. Za obradu kovanica naša banka naplaćuje 2,50 posto provizije”, automatski izgovori i nastavi printati one iste potvrde.
Tako to barem izgleda u poslovnicama Raiffeisen banke koja je još 2008. godine uvela naknadu za obradu kovanica domaćeg novca, dok naknada za obradu stranih kovanica postoji dulje od 10 godina.
Uvođenje te naknade opravdavaju “većim manipulativnim troškovima obrade kovanog novca od papirnatog”, što će reći da vam zapravo naplaćuju čin brojenja kovanog novca, ali samo za iznose više od 100 kuna, odnosno 20 eura dnevno po klijentu.
“Osim toga, naknada su oslobođene uplate u korist računa maloljetnih osoba”, poručuju iz RBA.
Stoga, ako se kovanice odlučujete skupljati kako biste ih polagali na neki štedni račun, prvo dobro razmislite koju ćete banku odabrati jer neke koje posluju na tržištu za obradu kovanica ne obračunavaju nikakvu naknadu.
To je, među ostalima, Addiko banka koja na obradu kovanica ili njihovu uplatu na račun ne obračunava nikakvu naknadu, jednako kao i Hrvatska poštanska banka, koja je domaći kovani novac oslobodila naknade za obradu.
Ipak, U HPB-u vam se neće isplatiti štedjeti kovanice u stranim valutama jer će vam banka na njihovu obradu ili uplatu na štedni račun obračunati čak 10 posto naknade.
“Provizija na strane kovanice naplaćuje se jer njihovo zaprimanje stvara povećani trošak banci zbog avionske otpreme u inozemstvo. Naplatu obrade stranih kovanica HPB je uveo u siječnju 2013. godine, a primamo kovanice EUR s najmanjim apoenom od 0,5 eura te švicarski franak isključivo u apoenu od 5 CHF”, poručuju iz HPB-a na upit Jutarnjeg.
Neovisno o tome polažete li novac na štedni račun ili obavljate neku uplatu, besplatno ćete se kovanicama moći služiti i u Zagrebačkoj banci.
Prema odgovoru koji su nam dostavili, Zaba fizičkim osobama ne naplaćuje nikakve provizije za obradu kovanica, a građani ih besplatno mogu na račune polagati i putem njihovih kovinomata koji uplate prebacuju na kunski tekući ili žiroračun.
Situacija u Erste banci nešto je kompliciranija.
Prema podacima iz njihovih javno dostupnih cjenika, banka od 2012. godine građanima ne naplaćuje naknadu za polaganje kovanog novca na štedni račun, ali će vam zato u slučajevima zamjene kovanica za papirnati novac obračunati 2,5 posto ukupnog iznosa.
Polaganje kovanica na štedni račun kod PBZ-a također će bit isplativ, s obzirom na to da ta banka, prema podacima koje su nam poslali, građanima klijentima ne naplaćuje nikakvu proviziju na obradu kovanica.
Stoga pamet u glavu kad se zaputite prema banci.
S ionako praktično nepostojećim kamatama na štednju nema baš nikakvog razloga da vam se kune putem bespotrebno rasipaju.