KOMENTAR

Kakav proračun Europska unija treba nakon 2020.

    AUTOR:
    • Neven Mimica

  • OBJAVLJENO:
  • 23.02.2018. u 22:02

European Commission President Jean-Claude Juncker presents a white paper to the European Parliament on options for shoring up unity once Britain launches its withdrawal process, in Brussels, Belgium, March 1, 2017. REUTERS/Yves Herman
REUTERS

Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije

Čelnici 27 država članica Europske unije neformalno se sastaju danas u Bruxellesu kako bi razgovarali o višegodišnjem proračunu Europske unije nakon 2020. To je trenutačno jedna od najvažnijih tema za budućnost Europske unije i svih njezinih građana. Prema riječima predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, to nije samo puko knjigovodstveno pitanje, nego pitanje preslikavanja naših zajedničkih prioriteta u konkretne brojke i osiguravanja odgovarajućih proračunskih sredstava za njihovu provedbu.

Od zaštite potrošača do klimatskih promjena, od razmjena studenata preko Erasmus + programa i zapošljavanja mladih do naših vanjskih i razvojnih aktivnosti u svijetu, Europskoj uniji je potreban proračun koji će odražavati njezine ambicije i polučiti rezultate na korist svih građana u Uniji i u našim zemljama partnerima.

S obzirom na izazove i prilike s kojima se trenutačno suočavamo, kako izvan europskih granica, tako i unutar njih, očito je da nastavak rada na dosadašnji način nije opcija. Čuli smo jasnu i glasnu poruku naših građana koji očekuju da Europa ne osigurava samo mir i demokraciju, već i sigurniji i perspektivniji način života. Rad na našim postojećim i budućim prioritetima zahtijevat će proračun koji je dovoljno fleksibilan i financijski ambiciozan za svijet koji se mijenja. Europska komisija već aktivno sudjeluje u ovoj raspravi. Prošli tjedan predstavili smo podatke o trenutnom proračunu Unije i njegovim postignućima, kao i niz mogućnosti za budući izgled višegodišnjeg proračuna.

Izložili smo moguće posljedice manjeg ili većeg proračuna na konkretnim primjerima za svakodnevni život građana. Formalni prijedlog predstavit ćemo početkom svibnja ove godine. Htio bih ovdje naglasiti da proračun Europske unije, odnosno sve one aktivnosti koje se iz njega financiraju, poput recimo Pelješkog mosta, “košta” svakog građana Europske unije upola manje od cijene jedne kave dnevno.

Kada je riječ o našoj odgovornosti kao globalnog aktera, znamo da javnost snažno podupire što jaču ulogu Europe u osiguravanju sigurnijeg, pravednijeg i ravnopravnijeg svijeta. Svijet se okreće prema Europi više nego ikad, s nadom da ćemo na njih projicirati vlastitu stabilnost i sigurnosti te ponuditi globalna rješenja za globalne izazove, od klimatskih promjena i migracija, do sigurnosti i održivog razvoja.

A i Europa se okreće prema svijetu više nego ikad, upravo da bi promovirala svoje vrijednost - ljudsko dostojanstvo, ljudska prava, slobodu, demokraciju, ravnopravnost i vladavinu prava. Europska unija, zajedno s državama članicama, već je i sada najveći svjetski pružatelj razvojne i humanitarne pomoći, a kroz našu usmjerenost na rezultate želimo biti i najbolji pružatelji pomoći.

Baš kao i ostatak Europe, devet od deset Hrvata podržava naš rad u borbi protiv siromaštva na globalnoj razini. Većina također smatra da našu potporu zemljama u razvoju trebamo zadržati na istoj razini ili čak povećati.

Kad je riječ o našem vanjskom djelovanju, naše ambicije trebaju ostati velike jer stabilnost i napredak svih naših partnera pomaže i nama samima. Razvojna suradnja nije igra u kojoj napredak jedne strane znači gubitak za drugu - ona je multiplikator naše vlastite sigurnosti i prosperiteta. Stoga trebamo zadržati, a po mogućnosti i povećati, trenutnu razinu financiranja razvoja. Također, vjerujem da u budućnosti moramo pojednostaviti naše instrumente vanjskog financiranja kako bismo, zajedno s našim partnerima, mogli brže, fleksibilnije i učinkovitije ponuditi učinkovita rješenja. Pri tome moramo izbjegavati preklapanja i osigurati da ne ostavljamo praznine, već da dobro povežemo sve moguće oblike financiranja i potpore.

Osim naših tradicionalnih načina financiranja razvoja, želimo dobro iskoristiti i neke nove, inovativnije načine. Na primjer, već smo pokrenuli ambiciozni Europski plan vanjskih ulaganja kojime namjeravamo sa 4,1 milijardom eura mobilizirati barem 44 milijarde eura dodatnih ulaganja u Afriku i zemlje europskog susjedstva. Iako je Komisija ta koja ga predlaže, krajnja odluka o višegodišnjem proračunu je na Europskom parlamentu i državama članicama. Dakle, i na vama, građanima Europske unije.

Stoga vas i ovom prilikom pozivam da sudjelujete u javnoj raspravi koju je Komisija pokrenula o svim pitanjima od značaja za budućnost Europe.Uz kontinuiranu podršku vlada i građana svih država članica siguran sam da uskoro možemo usvojiti proračun koji već sutra može polučiti bolju stvarnost, kako kod nas u Europi, tako i izvan nje.

Izdvajamo