KONTROLNA TOČKA

Klima, Trump i neki novi tinejdžeri

AFP

Kroz Davos će ovaj tjedan proći 2200 probranih gostiju, od čega 119 milijardera. Osim klime, vruće teme su trgovinski odnosi Kine i SAD-a, borba za jednakost spolova i jaz među društvenim klasama

Napokon se osjećam osvećenim!   Kažu da je to rekao Klaus Schwab, osnivač Svjetskog gospodarskog foruma, kada je 19. kolovoza prošle godine 181 američki top menadžer na poticaj washingtonske konzervativne lobističke udruge Business Roundtable potpisao deklaraciju kojom se obavezuje da će “raditi na redefiniciji svrhe korporacija kako bi promovirao ekonomiju koja služi svim članovima zajednice”.

Pola stoljeća Schwab, koji će u ožujku navršiti 82 godine, zagovara tu agendu i svih pedeset godina smatrali su ga “zanimljivim, bogatim ekscentrikom”. Sada je to odjednom postalo ključno pitanje, kaže. Njegova je početna zamisao bila suprotstaviti se čikaškom ekonomistu Miltonu Friedmanu u vrijeme kad je on tek počeo širiti svoju doktrinu “dioničarske superiornosti”. Danas, kada je sva vlast, ali i sav utjecaj u rukama korporativnih menadžera koji odgovaraju jedino dioničarima, a ne zajednici, vrijeme je da se kotač zavrti unatrag.

To je i razlog zbog kojeg Greta Thunberg i ostali danas putuju prema Davosu, gdje sutra, pedeseti put zaredom, počinje Svjetski gospodarski forum. Među pozvanima su Angela Merkel, Donald Trump, predsjednica europske centralne banke Christine Lagarde, NATO-ov sekretar Jens Stoltenberg, Bill Gates, ali i današnji Microsoftov šef Satya Nadella, zatim kontroverzni oligarh Oleg Deripaska, Carrie Lam, kineska namjesnica u Hong Kongu, pakistanski premijer Imran Khan, poljski predsjednik Andrzej Duda… Prema najavama organizatora, kroz Davos će ovaj tjedan proći 2200 probranih gostiju, od čega, prema evidenciji agencije Bloomberg, 119 milijardera.

“To je ono mjesto gdje milijarderi milijunašima tumače što osjeća srednja klasa”, ironično je davoško godišnje okupljanje skicirao Jamie Dimon, čelni čovjek bankarskog konglomerata JP Morgan Chase, najveće bankarske grupe u SAD-u. Prilično precizno. To je ujedno i mjesto gdje je visoka politika doživjela vjerojatno najviši stupanj estradizacije. Namjerno, osobnom odlukom osnivača foruma, ali i prilično rizično, jer iako je neupitno da će gosti poput Angeline Jolie ili Bona Voxa događaju podići razinu javne vidljivosti, kao i grupa influencera pozvana ove godine kako bi svoje blogove izravno iz Davosa spremili na YouTube, postoji opasnost da će važne teme estradizacijom izgubiti na uvjerljivosti.

Forumov “Izvještaj o globalnim rizicima”, koji već petnaest godina izlazi uoči godišnjeg skupa u Davosu, ove je godine očekivano na najvišu razinu podigao opasnost od klimatskih promjena, kao najveći od svih rizika za globalnu ekonomiju. Sedamnaestogodišnjoj klimatskoj aktivistici Greti Thunberg, koja je postala zvijezda prošle godine, kada je s govornice u Davosu pozvala svjetske lidere da se probude (ponovila je to još oštrije kasnije u UN-u), ovaj će se tjedan na forumu pridružiti dodatnih devet “changemakera”, među kojima je najmlađa 13-godišnja washingtonska srednjoškolka Naomi Wadler, čiju je seriju aktivističkih nastupa protiv oružanog nasilja u SAD-u podupro Disney Corporation. Inflacija tinejdžera? Možda, ali danas jedino oni mogu utjecati na formiranje stavova u svojoj generaciji. A to je generacija budućih lidera.

Još jedna permanentno vruća tema iz “Izvještaja o rizicima” je rasprava o nejednakosti radnih i životnih uvjeta među spolovima. Statistika je porazna - zadrži li se današnji ritam približavanja, ženama će trebati 257 godina da se izjednače s muškarcima. I sastav gostiju u Davosu pretežno je muški (76 posto), što forum ne čini samo dosadnijim, nego i ukazuje na neravnotežu utjecaja. Globalna statistika pokazuje da žene u vladama sudjeluju s 21 posto ministarskih mjesta, a da ih je samo šest posto uspjelo stići do razine predsjednika neke velike svjetske korporacije (lista Fortune 1000).

Schwab je pokrenuo Svjetski gospodarski forum 1971. godine (u prvim godinama pod manje pretencioznim imenom Europski menadžerski forum) kao neprofitnu organizaciju posvećenu stvaranju boljih radnih i životnih uvjeta. Iste godine u knjižarama se našla i njegova knjiga “Suvremeno korporativno upravljanje u strojarstvu” (Moderne Unternehmensführung im Maschinenbau), u kojoj je izložio tezu kako kompanije ne trebaju služiti samo dioničarima, nego i cijeloj zainteresiranoj zajednici. Sada je taj poziv korporacijama uputila nova ljevica iz Europe i SAD-a. U strahu od ujedinjene ljevice, kao i od rastuće plime desnog populizma, a možda i slijedeći vlastitu savjest, pozivu su se odazvali menadžeri velikih korporacija.

Schwaba nitko neće optužiti da je komunist, pa ni ljevičar. Uz to što je vodeći ekonomski i politički think tank, Svjetski ekonomski forum danas je ozbiljan biznis koji zapošljava 800 ljudi i koji sam okreće značajan novac (sva dobit se reinvestira), a Schwabova menadžerska naknada je odlukom upravnog odbora izjednačena s plaćom guvernera Švicarske središnje banke i iznosi milijun švicarskih franaka godišnje, pola milijuna nakon oporezivanja.

Bloomberg u kratkom uvodu u ovogodišnji davoški tjedan s posebnim očekivanjem izdvaja dolazak Donalda Trumpa, kojemu je to prvi međunarodni istup nakon što je naredio eliminaciju vodećeg iranskog generala, ali i otkad se procedura njegova opoziva preselila u Senat. Kako će ga sutra prihvatiti sudionici Foruma? Zadnji put je bio otišao kratko nakon plenarnog istupa, uz poruku da se u Davosu ne osjeća dobrodošlim.

Izdvajamo