Dosad najveći uvoz radne snage u Hrvatsku je počeo. Iako je na burzi rada i dalje prijavljena vojska od gotovo 175.000 nezaposlenih, poslodavci vrlo teško nalaze potrebne radnike. Samo u prva tri ovogodišnja mjeseca - dakle, prije početka turističke sezone - poslodavci su prijavili potrebu za gotovo 76.000 radnika. No, do njih teško dolaze, pa moraju posegnuti za stranom radnom snagom.
Koji su razlozi nedostatka radne snage?
Prvi razlog je masovno iseljavanje iz Hrvatske. Preciznih statistika o tome koliko se Hrvata iselilo zadnjih nekoliko godina nema jer manjina novih gastarbajtera odjavljuje prebivalište u Hrvatskoj. Ipak, jasno je da se radi o desecima, ako ne i stotinama tisuća ljudi, koji su bolje sutra odlučili potražiti u nekoj drugoj članici EU ili čak izvan Europe. Drugi razlog je u tome što je među nezaposlenima malo onih koji raspolažu potrebnim znanjima koja poslodavci traže, a još manje je onih koji su voljni promijeniti mjesto rada i života. Treći razlog su male plaće.
U kojim se sektorima najviše osjeća nedostatak radne snage?
Najveći gubitnici novog hrvatskog egzodusa su turizam, građevinarstvo, brodogradnja i poljoprivreda. No, nedostatak kadrova sve je izraženiji i u IT sektoru, kao i u drugim zanimanjima.
Kakve će biti posljedice?
Vlada je u ovoj godini odobrila rekordan uvoz od ukupno 31.000 radnika, od čega se 9000 odnosi na produljenje već postojećih radnih dozvola. No, ako se nastavi dosadašnja dinamika iseljavanja, kvota će se iz godine u godinu morati povećavati. Nedostatak radne snage veliki je uteg u pokušajima ubrzanja gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Jednostavno, poslovanje ne možete razvijati ako nemate potrebne radnike i ako vam nedostaju kupci. Ipak, dio rješenja je i u rukama samih poslodavaca, koji će morati naći zlatnu sredinu između povećanja plaća i očuvanja konkurentnosti, kao i države, koja bi reformama morala rad i poslovanje u Hrvatskoj učiniti manje opterećenima brojnim davanjima. Sve ostalo samo su vatrogasne mjere.