WASHINGTON MAIL

Moskovska strategija unutar Sjedinjenih Država

U.S. President Donald Trump, Russia's President Vladimir Putin and President of the European Commission Jean-Claude Juncker talk during the G20 Summit in Hamburg, Germany in this still image taken from video, July 7, 2017. REUTERS/Steffen Kugler/Courtesy of Bundesregierung/Handout via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS PICTURE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. NO RESALES. NO ARCHIVE - RTX3AH4G
REUTERS

U godinu dana Trumpova predsjednikovanja Moskva je, čini se, zaključila da je, kad je riječ o politici prema Rusiji, predsjednik zakinut. Kremlj je planirao da će Donald Trump, čim preuzme dužnost, ukinuti financijske sankcije, priznati pripajanje Krima i omogućiti Vladimiru Putinu da dominira bivšim sovjetskim republikama. Realno, Trump nije u stanju ostvariti očekivanja Kremlja: on je umočen u istragu FBI-a koja se širi, a Kongres se odlučno protivi bilo kakvim ustupcima Rusiji. Prema američkim dužnosnicima, predsjednik

Putin je zadovoljan kremaljskim “aktivnim mjerama” za utjecaj na predsjedničke izbore u SAD-u 2016., posebno u sprečavanju pobjede Hillary Clinton. Međutim, nezadovoljstvo Trumpom raste i dužnosnici Kremlja razvijaju alternativnu strategiju koja bi se mogla pokazati korisnom za njihove geopolitičke ambicije. Primarni bi cilj bio iskoristiti političke bitke u Washingtonu kako bi potkopali američku demokraciju nevezano za sudbinu Trumpova predsjednikovanja.

Putin je hvalio Trumpa kako bi ugodio njegovoj taštini. Ustvari, njega su u Moskvi doživljavali kao krajnje “korisnog idiota” koji neće dovesti u pitanje njihove ekspanzionističke pothvate. On će također sklapati ugovore s Rusijom od kojih će koristi imati neki američki biznisi čak i ako budu na štetu međunarodnog utjecaja Washingtona. No, budući da Kremlj vjeruje da Trumpa blokira “establishment”, došlo je vrijeme za Rusiju da iskoristi Trumpa da pomogne potkopati američki establishment. Spor oko legitimiteta Trumpova predsjedništva počet će se zakuhavati sljedećih mjeseci kako istraga FBI-a dosegne Bijelu kuću i možda optuži višepozicionirane dužnosnike Trumpove kampanje. Malo je vjerojatno da bi Trump jednostavno dao ostavku kao predsjednik Richard Nixon 1974. godine kako bi izbjegao opoziv.

Trump je dao do znanja da će se boriti protiv bilo kakve optužbe za korupciju ili dosluh s Rusijom. On će pokušati diskreditirati istragu FBI-a i možda bi čak bio spreman sunovratiti se u ustavnu krizu kako bi ostao na vlasti. Sukob oko Trumpove sudbine između Bijele kuće i pravosuđa, između kongresnih republikanaca i demokrata te između onih koji podržavaju Trumpa i njegovih protivnika stvorit će plodno tlo za novu kremaljsku ofenzivu. Za Putina je sljedeća najbolja stvar za umirivanje Amerike na vanjskom planu unutarnja američka kriza koja će oslabiti politički sustav i onemogućiti koherentnu i učinkovitu vanjsku politiku.

Moskva ima na raspolaganju niz mogućnosti kako bi ojačala tenzije u SAD-u. Tri su područja u kojima ruske agencije mogu biti najučinkovitije: kompromat, dezinformacija i podjarivanje. Ruske sigurnosne službe prikupljaju kompromitirajući materijal o svim važnijim američkim političarima i poslovnim ljudima, koji se može iskoristiti za mito ili ucjenu u prikladnom trenutku. FSB (Služba savezne sigurnosti) bi bio vrlo nemaran kad ne bi posjedovao goleme količine kompromata o Trumpu, bilo da se odnose na njegove financijske poslove ili privatni život. Neki od tih materijala mogu se ubaciti u medijsku sferu ili da upozore Trumpa da ne provodi posebne protukremaljske politike ili da pruže materijal istrazi protiv njega. Istodobno se može objaviti kompromitirajući materijal o Trumpovim protivnicima kako bi se produbio jaz u američkoj politici.

Kompromat se isprepleće s dezinformacijom jer ruski agenti mogu ubaciti lažne priče o ciljanim političarima koje se onda vuku u medijima. Tijekom izbora u SAD-u dužnosnici Kremlja su otkrili kako lako mogu manipulirati društvenim mrežama i širiti dezinformacije. U slučaju mogućeg Trumpova opoziva propagandna ofenziva bi se fokusirala na to kako američke elite pokušavaju odstraniti predsjednika kojeg je izabrao narod te da se obični ljudi trebaju tome oduprijeti na svaki mogući način. Namjera je raspaliti emocije i pogoršati podjele tako da mogu paralizirati američki politički sustav.

Dezinformacija se pretvara u izravno podjarivanje kad se izmišljenim informacijama cilja posebna skupina kako bi reagirala na očekivani način. SAD je već svjedočio moskovskom huškanju na demonstracije preko interneta. Takve se taktike mogu razviti kako bi stvorile rasne konflikte, nerede ili sukobe između lijevih i desnih radikala u američkim gradovima. Duboko podijeljeno biračko tijelo prihvaća i najnevjerojatnije teorije zavjere i negativnu propagandu protiv druge strane. Postoji velika vjerojatnost da je Kremlj uspostavio posebnu jedinicu u predsjedničkoj administraciji koja razvija strategiju i taktike subverzije i manipulacije američkom politikom. Istodobno američke obavještajne i agencije za provedbu zakona možda nisu dovoljno pripremljene da se suprotstave intenzivnoj kampanji osmišljenoj da destabilizira zemlju.

Trumpovo odbacivanje ruskog upletanja u izbore kao “obmane” može biti usmjereno prema potvrdi legitimiteta njegove izborne pobjede, ali posljedice nemara na najvišim razinama administracije mogu biti pogubne. Bijela kuća je propustila uspostaviti interagencijsku operativnu skupinu koja bi istražila rusko miješanje u izbore ili koja bi formulirala mehanizme suprotstavljanja budućim napadima na američku demokraciju. To ostavlja državu još ranjivijom u slučaju trajne ofenzive.

Izdvajamo