Restart koalicija je uz snažna, uobičajeno prenaglašena, politička izborna obećanja najavila konkretne projekte, ali i prognoze gospodarskog rasta, po kojima ćemo ih moći ocjenjivati na kraju eventualnog mandata. Tako navode, uz uvjet da maksimalno iskoriste potencijal dostupnih sredstava iz fondova Europske unije, kako će gospodarstvo u 2021. rasti po stopi od 7,5 posto, u 2022. po stopi od 5,8 posto, a dok će u sljedeće dvije godine taj rast iznositi po 4,2 posto.
Dapače, ako se tome još pridruži moguće povlačenje sredstava iz fonda Europske unije Next generation, tada će taj rast iznositi u 2021. čak 8,5 posto, sljedeće godine sedam posto, a zadnje dvije godine mandata po 5,8 posto. Od ostalih obećanja tu su udvostručenje digitalne ekonomije na 10 posto udjela u BDP-u, omogućavanje plaćanja PDV-a po naplati faktura za promet malim tvrtkama i obrtnicima do dva milijuna eura prihoda, te smanjivanje PDV-a na turizam i ugostiteljstvo na 10 posto.
Potom se navodi kako će Restart koalicija udvostručiti vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 10 godina s oko 17 sadašnjih na 30 milijardi kuna godišnje. Ističu da će reaktivirati dodatnih 500.000 hektara poljoprivredne površine, redefinirati zemljišnu politiku, te donijeti Zakon o iskorištavanju punog potencijala konoplje - lex cannabis.
Pri svemu tome cilj je i povećati rast izvoza za jednu milijardu eura godišnje, sa sadašnjih 115 milijardi kuna na više od 150 milijardi kuna, te povećati udjel investicija u BDP-u sa sadašnjih 20 posto na 24 do 25 posto udjela u BDP-u. Povećat će i izdvajanja za istraživanje i razvoj na dva posto sa sadašnjih 0,9 posto, a dugoročno na tri posto. Sa sadašnjeg 51. mjesta na ljestvici konkurentnosti Doing Business Svjetske banke doći ćemo među 25 najkonkurentnijih zemalja u svijetu.
To će se postići i tako što će se povećati neoporezivi dio plaće s 3850 na 5000 kuna, porez na kupnju prve nekretnine bit će nula posto, a isto toliko će iznositi stopa poreza na reinvestiranu dobit. Na sve proizvode i usluge na koje se danas primjenjuje stopa od 13 posto PDV-a će se smanjiti na 10 posto, koliko će iznositi i stopa poreza na isplatu dividende.
Ukinut će se plaćanja akontacije poreza na dobit za mikro poduzetnike, smanjiti i ukinuti plaćanja parafiskalnih nameta do 500 milijuna kuna već u 2021., sniziti stopa PDV-a na pet posto za higijenske potrepštine za žene, te sniziti stopa PDV-a na pet posto za repromaterijal u poljoprivrednoj proizvodnji. Smanjit će doprinose na plaću za 50 posto za sve radnike koji primaju minimalnu plaću, a neto iznos minimalne plaće povećati na 4000 kuna. I to uz redovito godišnje usklađivanje kako iznos minimalne plaće ne bi pao ispod 60 posto medijalne plaće.
Ukupne dugove u zdravstvu koji su se popeli na devet milijardi kuna će sanirati, a uvest će, među ostalim, pružanje dodatnih, nestandardnih usluga u zdravstvu od 16 sati popodne do osam sati ujutro. I, ne zaboravimo, donijet će i Zakon o porijeklu imovine, iako su nam u razgovorima priznali da je zadaća usporedbe prihoda i imovine u domeni Porezne uprave. No, ističu da žele pravno potencirati i unaprijediti mehanizme takvih “istraga”.
To je, dakle, samo dio mjera koje smo pobrojali iz gospodarskog programa Restart koalicije kojem će na čelu biti SDP. Najveći dio tih mjera će bez puno zadrške podržati i lijevi i desni centar i centar centra, iako je, naravno, za dio tih mjera moguće pronaći i više nego legitimnu kritiku. Ipak, SDP-u i Restart koaliciji najveći će problem biti uvjeriti glasače da su sposobni provesti takvu politiku, s takvim rezultatima.
Još su, naime svježe rane vladajuće Kukuriku koalicije koju je predvodio SDP od 2011. do 2015. godine, a koja je ostala zabilježena po tri godine recesije, te brojnim nevjerojatnim konfliktima unutar same koalicije. Ti su konflikti, kao i programska nepripremljenost, bili toliko jaki da se HNS i SDP, unatoč potpisanom programu, nisu bili dogovorili oko uvođenja poreza na nekretnine, koji je bio temeljni kamen proračunske politike ministra financija Slavka Linića.
Zbog tih nesuglasica je Vlada na polovini mandata morala odustati od dotadašnje i prijeći na sasvim drugi koncept proračunske politike, koji je ipak u zadnjoj godini mandata doveo do izlaska iz recesije. Dapače, taj model poreznog rasterećenja nastavila je i Vlada Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića. Javnost, međutim, pamti i “krvave”okršaje premijera i ministra financija zbog kojih je Linić otišao iz Vlade i izbačen iz SDP-a, mada je sud naknadno oslobodio Linića od optužbi za koje ga je javno sumnjičio nitko drugi nego njegov šef Vlade.
Sve slabosti te SDP-ove Vlade još i sada ostavljaju gorak okus kod građana, a veliko je pitanje može li sadašnje konfuzno vodstvo SDP-a, čak uz pomoć Zdravka Mršića, biračima biti vjerodostojan i pouzdan izbor na predstojećim izborima. Pogotovo za tako ambiciozan gospodarski i socijalni program.