IZA KULISA POLITIKE

Najveći problem Mosta je HDZ

Paun Paunović / EPH

Božo Petrov

Most će se, bez obzira na odluku Povjerenstva, morati opredijeliti postoji li Karamarkova odgovornost

Da zastupnici Mosta nisu prije točno četiri mjeseca i tri dana dignuli ruku za Vladu koju je Saboru predstavio Tihomir Orešković, danas u Banskim dvorima na mjestu prvog potpredsjednika ne bi sjedio Tomislav Karamarko. Da nisu na svoju stranu pridobili Most, HDZ i njihov šef danas bi i dalje sjedili u oporbi. Da nije bilo Mosta, danas ministri ne bi bili ni Dario Nakić, ni Predrag Šustar, ni Nada Šikić, ni Darko Horvat…

Da nije bilo podrške zastupnika Mosta HDZ-u, odnosno Domoljubnoj koaliciji, danas ne bi bilo ni slučaja Drimia jer bi Karamarko bio izvan Vlade, a zasigurno i izvan HDZ-a kao bivši predsjednik te stranke koji je izgubio izbore. Da nije bilo Mosta i Bože Petrova, Karamarko bi bio tek običan oporbeni zastupnik bez stranke i bez ikakvog utjecaja na arbitražu Ina - MOL i na pregovore s Mađarima i potpuno bi bilo nevažno s kim tvrtka njegove supruge ima poslovne odnose.

I zato tvrdnje Bože Petrova da je zbog slučaja Drimia Tomislav Karamarko “prije svega problem HDZ-a” nisu ništa drugo nego nemušto prebacivanje odgovornosti. Međutim, ova afera i sve što se događa oko šefa HDZ-a i prvog potpredsjednika Vlade itekako je i Mostov problem. I nikakvo skrivanje iza Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa to neće promijeniti.

Bez obzira na to kakva će u konačnici biti odluka Povjerenstva, Most je taj koji će se morati opredijeliti je li u slučaju Drimia bilo Karamarkove političke odgovornosti ili ne.

To više jer je upravo Most taj koji je prvi upozorio na dobrog prijatelja prvog potpredsjednika koji radi za MOL i na ugrožavanje Nacionalnih interesa u Ini. Njihov je Miro Bulj još prije više od mjesec dana pozvao Josipa Petrovića da objavi “posluju li njegova tvrtka, MOL ili tvrtke u vlasništvu MOL-a s tvrtkama u vlasništvu hrvatskih političara ili članova njihove uže obitelji te neka javno objavi popis i usluge i objasni način na koji je osobno u tome sudjelovao”.

A sad kad je sve objavljeno, doduše, ne voljom i željom Josipa Petrovića i “hrvatskih političara i članova njihove uže obitelji”, mostovci bi da taj problem rješava netko drugi.

No, trebali bi znati - ili znaju, ali to ne žele izreći naglas - da je slučaj Drimia itekako i njihov problem. Kao što je njihov problem sve što se događa u Vladi jer oni su dio te Vlade i samo zahvaljujući njihovim mandatima u Saboru, ona danas postoji.

Pitanje podrške Karamarku itekako je i problem za Most. Prije svega zato što o Karamarkovoj sudbini ovisi i sudbina Mosta.

Jer koliko god Božo Petrov ponavljao da “nema svetih imena, nema pojedinaca čija bi pozicija bila važnija od cijele Vlade”, morao bi znati da bez Karamarka u Vladi nema ni Vlade. Ako mostovci računaju na to da će dignuti ruku za izglasavanje nepovjerenja Karamarku, a da će nakon toga HDZ nastaviti podržavati Vladu iz koje je izbačen njihov šef, bolje bi im bilo da tu nadu ostave ispred ulaza u Veliku vijećnicu Sabora, u kojoj će se odlučivati o Karamarkovoj sudbini.

Bilo bi zanimljivo čuti što bi, recimo, Božo Petrov, prije dvije godine kao običan gradonačelnik Metkovića, odgovorio na pitanje može li opstati SDP-ova Vlada nakon što bi HNS, odnosno strateški partner izglasao nepovjerenje Zoranu Milanoviću.

Kada na dnevni red dođe prijedlog SDP-a za izglasavanje nepovjerenja prvom potpredsjedniku Vlade, ishod će ovisiti isključivo o tome kako će se glasati zastupnici Mosta. Oni su ti koji odlučuju hoće li Karamarko ostati ili otići.

Odlukom koju donesu, odnosno ovisno o tome hoće li glasati za ili protiv, i sami će pokazati jesu li im zaista interesi države iznad pojedinačnih interesa. Stanu li uz Karamarka, neće biti nikakve dvojbe da su to učinili ne kako bi spasili njega, nego kako bi posredno spasili sebe, odnosno svoje pozicije.

U slučaju Karamakova pada, nemoguće je očekivati da će Vlada ostati na nogama. To pak, znači nove izbore. A oni, kako pokazuju prvi rezultati velikog istraživanja za Jutarnji list i RTL, najmanje idu u korist upravo Mostu. Samo u Slavoniji, odnosno 4. izbornoj jedinici, podrška birača Mostu se prepolovila. Od onih koji su im dali glas prije sedam mjeseci, danas bi dobili podršku samo trećine njih.

Itekako su i u Mostu svjesni toga da u slučaju novih izbora teško mogu računati na isti broj saborskih mandata koji bi ih ponovno stavio u poziciju onoga koji odlučuje tko će biti na vlasti, dakle onoga koji može tražiti sve što želi.

Zato se i pouzdaju u Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa. Nadaju se da će odluka Povjerenstva ići u korist predsjednika HDZ-a te s njihovih leđa skinuti pretežak teret odluke o sudbini Vlade. Ako Povjerenstvo zaključi da Karamarko nije bio u sukobu interesa, nema nikakve sumnje da će to Mostu poslužiti kao argument zbog kojeg neće okrenuti leđa prvom potpredsjedniku Vlade. No, morali bi znati da Povjerenstvo nije to koje će odlučivati o njegovoj političkoj odgovornosti. O njoj će odlučivati Sabor, odnosno upravo Most, koji u rukama drži ključeve Karamarkove političke odgovornosti i opstanka Vlade.

U sedam mjeseci mandata, Vlada Domoljubne koalicije i Mosta pokazala se kao potpuno nefunkcionalna i puna nepovjerenja u kojoj se partneri ponašaju kao da nisu to što jesu, nego su međusobno politički protivnici. HDZ-u i Mostu nije potrebna oporba jer upravo si oni međusobno najviše oponiraju. Međutim, ako Vlada opstane nakon slučaja Drimia, koja se svakodnevno produbljuje novim detaljima poslovne suradnje Karamarkovih i lobista MOL-a, bit će to prvi jasan pokazatelj da ova Vlada može opstati do kraja mandata. I nakon što je spremnost da se na to kladi već izrazio Tomislav Karamarko, moći će to učiniti i njegov strateški partner Božo Petrov.

Izdvajamo