Administracija Donalda Trumpa stara je samo mjesec dana, a po Washingtonu se već priča o opozivu predsjednika. Njegova budućnost možda ovisi o tome što će izroniti iz kongresne istrage o Trumpovim poslovima s ruskim režimom. Neki "dobro upućeni" vjeruju da bi se ishod mogao usporediti sa zloglasnim skandalom Watergate i ostavkom Richarda Nixona. U Kongresu raste sumnja da je nedavno otpušteni savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn tijekom izborne kampanje obećao Moskvi ublažavanje sankcija u zamjenu za hakiranje e-mailova Hillary Clinton, što je pomoglo Trumpu da pobijedi na izborima. Takav čin privatnoga građanina je protuzakonit. Osim toga, prema informacijama koje su iscurile iz američkih obavještajnih službi, i drugi članovi Trumpove kampanje redovito su komunicirali s ruskim obavještajnim operativcima. To otvara ključno pitanje koje bi moglo ubrzati opoziv: je li sam Trump, ili članovi njegova tima, surađivao sa stranim neprijateljima kako bi srušio američke izbore? Nadalje, pokušava li Trumpova administracija sakriti skandal skrivajući se iza kamuflaže "lažnih vijesti"?
Opoziv nije jednostavan pravni mehanizam, nego politički akt. Dok republikanska kongresna većina vjeruje da Trump može progurati njihovu zakonodavnu listu želja, opoziv se čini malo vjerojatnim. Ipak, ako se dokaže da je Trump bio u zavjeri s ruskom obavještajnom službom, tada bi čak i republikancima bilo teško ignorirati dokaze. Američki utemeljitelji namjerno su upotrijebili širok pojam "ozbiljni zločini i prekršaji" kako bi predsjednika, potpredsjednika i članove kabineta mogli pozvati na odgovornost. Opozvanoga dužnosnika ne optužuju tužitelj ili sudovi, nego se proces vodi pred Zastupničkim domom, sudi mu Senat i ako ga osude, uklanja se iz Ureda kako bi se obnovilo poštivanje Ustava. I druge optužbe protiv Trumpove administracije nastavljaju eskalirati, posebno kad je riječ o njegovu navodnom sukobu interesa koji bi mogao potkopati nacionalnu sigurnost. Postoji zabrinutost zbog mogućeg kršenja ustavne klauzule o primanjima koja je napravljena kako bi se spriječili korupcija i vanjski utjecaj na političke odluke. Demokrati u Kongresu zatražili su transparentnost za Trumpove poslovne dogovore i objavu njegove porezne prijave. Tvrde da se Trump nije udaljio od vlasništva nad svojim globalnim poslovima pa je stoga moguća meta podmićivanja ili ucjene stranih sila koje žele utjecati na njegovu politiku. Neki iz Kongresa upozoravanju na legalne korake, uključujući i mogućnost opoziva. Slični se procesi odvijaju i u vezi s Trumpovim izvršnim uredbama koje su blokirale imigraciju iz odabranih zemalja s muslimanskom većinom.
Ako predsjednik naredi saveznim agencijama da ignoriraju pravosudne odluke koje zaustavljaju njegove naredbe o imigraciji, Kongres bi mogao donijeti rezoluciju o prigovoru. Ali, ako predsjednički unilateralizam ustraje, moglo bi doći do novog poticaja za opoziv.
Moskva ostaje u središtu Trumpovih problema i Putin je napravio niz različitih kalkulacija oko nove Bijele kuće. Rane nade da će Trump sklopiti sporazum s Rusijom brzo kopne, uključujući i ideju da će Ukrajina biti žrtvovana u zamjenu za antiterorističku suradnju. Američki ministar obrane James Mattis, potpredsjednik Mike Pence i drugi visokorangirani dužnosnici razjasnili su da će NATO ostati ujedinjen i da nikakvi veći dogovori s Kremljem nisu mogući ako se nastavi okupacija Krima i potpirivanje rata u istočnoj Ukrajini. Ako Rusija zaključi da ne bi mogla imati koristi od Trumpovih vanjskopolitičkih odluka, tada će željeti eksploatirati bilo kakvo neslaganje u novoj administraciji. Ruski komentatori se nadaju da će Trump polarizirati i podijeliti Ameriku. Neki dužnosnici se čak nadaju da će Trump postati američki Gorbačov koji će kreirati veliku unutarnju krizu i tako supstancijalno reducirati američki globalni utjecaj. Ruska propagandna ofenziva protiv Washingtona mogla bi čak osigurati podršku bilo kome u zemlji tko potiče konfrontaciju s Trumpom. Ako Trump postane politički slab zbog brojnih skandala, tada će se Kremlj pripremiti za brzi pad i mogući opoziv. Unutarnji metež mogao bi osigurati Moskvi jedinstvenu priliku da provede svoje ekspanzionističke politike oko svojih granica bez straha od američkog odgovora. Disfunkcionalna Bijela kuća sama bi postala prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti koju bi mogle eksploatirati brojne agresivne sile.
Međutim, postoji i drugi mogući obrat u sagi Trump - Putin. Kako bi se zaštitio od optužbi za dosluh s Rusijom i za svoje navodne veze s moskovskim oligarsima, Trump bi mogao raširenih ruku prihvatiti sukob s Rusijom kako bi obnovio svoj legitimitet i vjerodostojnost. Od inauguracije Putin testira Trumpa raspoređivanjem raketnih sustava koji su zabranjeni sporazumom, napadačkim nadlijetanjima američkih ratnih brodova u Crnome moru i smještanjem špijunskog broda uz američku istočnu obalu. Putin očito računa da je Trump prezauzet kako bi odgovorio ili previše odlučan da surađuje s Rusijom na Bliskom istoku a da bi se suprotstavio Moskvi. No, Kremlj bi se mogao preračunati. Bijesan i pritiješnjen, Trump bi mogao odlučiti pokazati svoju čvrstinu i odlučnost povećanjem američkih trupa uz istočni bok NATO-a ili naoružavanjem Ukrajine sofisticiranim oružjem. Trump bi čak mogao srušiti ruski zrakopolov koji je preblizu američkom brodu. Putin mora biti oprezan kad provocira ranjenu Bijelu kuću.