VELIKA ŠKRTICA

Nakon što sam zbog zastoja tramvaja zakasnila na sastanak, raspitala sam se kad možete tražiti odštetu od ZET-a i kolike su šanse da je dobijete

Zagreb, 030518.
Na krizanju Savske i Vukovarske ulice doslo je do zastoja tramvaja zbog nestanka struje.
Foto: Damir Krajac / CROPIX
CROPIX

ZET ne vraća novac u slučaju zastoja, prekida prometa ili poremećaja zbog više sile, zaboravite i odštetu jer kasnite na posao

Nebrojeno puta ista priča: umjesto automobilom, zaključim da mi je na neki sastanak u centar grada najbolje otići javnim prijevozom, pohitam na tramvaj, kod vozača kupim polusatnu kartu, štancam je te se mirno nastavim voziti tih nekoliko stanica.

Zapravo, samo jednu ili dvije jer se već na sljedećem raskrižju moja dvanaestica sumnjivo dugo zadržava na tramvajskoj stanici, s otvorenim vratima i vozačem koji s vremena na vrijeme obriše znoj s čela pa nervozno mahne rukama.

Tramvaj prvo napuste najnervozniji i uglavnom oni koji nikamo ne žure, potom turisti, zatim nekoliko penzića pa potom svi ostali putnici koji, zadubljeni u mobitele i rijetko koju knjigu, iz prve nisu niti primijetili da već pet minuta nepomično stoje na stanici.

“Odu četiri kune...”, prevrćem u mislima gledajući vozača dvanaestice koji je već noge dignuo na tramvajsku konzolu, a iza njegova se vozila natiskala cijela gusjenica tramvaja: četvorke, trinaestice, četrnaestice i jedna sedamnaestica koja se tek treba suočiti s novonastalom gungulom.

Okej, okej, nisu te četiri kune baš takva tragedija, ali kad plaćam neku uslugu, onda očekujem da je i izvrše, a ako ne mogu, da vrate novac ili kompenziraju na neki drugi jednakovrijedan način.

Osim toga, u ušima mi odzvanja i ona vijest iz svibnja prema kojoj će se kod vozača, prihvati li tako gradonačelnik Milan Bandić, uskoro moći kupiti isključivo karta od 15 kuna, što je već impozantnija svota novca dođe li do zastoja prometa.

Nazivam stoga ZET kako bih se malo raspitala o pravima putnika.

Smiju li oni u slučajevima kvara tramvaja dobiti natrag novac za cvikanu kartu, ali neiskorištenu uslugu?

Kako se i kome predaje zahtjev?

Te, možemo li birati na koji će nam način vratiti novac?

Moje nade rasplinu se brzinom svjetlosti čim iz Zagrebačkog električnog tramvaja stigne odgovor na brojna moja pitanja.

Ukratko, sukladno Odredbama o primjeni cjenika za prijevoz putnika i prtljage u javnom prometu Grada Zagreba, ova gradska tvrtka putnicima ne vraća novac u slučajevima “zastoja, prekida ili poremećaja javnog gradskog prometa uzrokovanog višom silom” pa zaboravite na odštetu od ZET-a ako ste, na primjer zbog kvara tramvaja, zakasnili na neki važan sastanak.

Općenito, čini se kako su putnici zagrebačkog javnog gradskog prijevoza prilično limitirani kad je u pitanju povrat novca za neiskorištene vožnje, iako u određenim slučajevima putnici doista imaju pravo od ove tvrtke zatražiti odštetu, odnosno povrat para.

Iz ZET-a poručuju kako se ova praksa uglavnom svodi na situacije u kojima su putnici oštećeni na validatorima, odnosno elektronskim uređajima za očitanje vrijednosnih i drugih karata.

“Gledajte, zna se dogoditi da validator putniku u prolazu, iako je već očitao kartu, još jednom slučajno naplati vožnju. Nije to jako često, ali dogodi se, a u takvim situacijama ZET je predvidio mogućnost povrata novca”, doznajemo iz ove tvrtke.

Procedura je jednostavna: putnik koji smatra da mu je nepravilno naplaćen prijevoz može ZET-u podnijeti pisanu prijavu uz prilog sporne vozne karte, i to elektroničkom poštom ili osobno na šalteru za reklamacije ZET-a.

“Ako se u provedenom postupku dokaže da je putnik u pravu, vraća mu se nepravilno naplaćen iznos. Najčešće se radi o povratu novca za kartu kupljenu putem vrijednosne elektronske karte u vozilima ZET-a”, poručuju iz ZET-a.

Nakon predaje zahtjeva slijedi utvrđivanje nepravilnosti i provjera eventualnog kvara na uređaju, a dokaže li se da je putnik doista bio u pravu, isplaćuje mu se odšteta za pogrešno naplaćenu kartu.

Iz ZET-a pritom poručuju kako putnik može birati način povrata novca - hoće li mu iznos biti vraćen u gotovini, na tekući račun ili nekako drugačije, a tvrtka se u posljednje dvije godine, prema internoj statistici, susrela s oko 400 takvih zahtjeva, dakle njih 200 godišnje.

Predate li ga, šanse da vam ga uvaže su 50 posto (na godišnjoj razini prihvaćeno bude stotinu zahtjeva za reklamaciju).

Čisto da unaprijed znate kako stojite.

 

Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na [email protected]

Izdvajamo