TVRDOGLAVE ČINJENICE

Neočekivani junaci koronarecesije s Trga hrvatskih velikana

Zagreb, 121219.
Trg Stjepana Radica 3.
Matis Absolut Business Lounge.
Svecana dodjela nagrada Zagrebacke burze. Na fotografiji: Boris Vujcic, Ante Zigman, Ivana Gazic i Darko Horvat, ministar gospodarstva.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

Boris Vujčić i Ante Žigman

Jednom kad se provede trezvena analiza reakcije nadležnih državnih tijela na pandemijsku krizu, laude bi mogle biti upućene prema zagrebačkom trgu na kojem su sjedišta Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga

Ako se treba tražiti pozitivne note u prilično sumornoj novoj normalnosti koju nam je donijela pandemija koronavirusa, onda je to svakako potencijalni rast povjerenja građana prema javnim, odnosno državnim servisima. Najočitiji primjer toga svakako je poboljšana percepcija sustava javnog zdravstva, koji je tek prije nekoliko mjeseci u javnim diskusijama bio definiran gotovo isključivo kao fiskalni i organizacijski problem te izvor latentne korupcije.

No, ako je donekle predvidljivo da se javni rejting zdravstvenog sustava poboljšava u trenucima goleme javnozdravstvene ugroze, čini se da nam je koronakriza donijela i neke manje očekivane junake.

Jednom kad se provede trezvena analiza razvoja događaja tijekom pandemije u Hrvatskoj te reakcija nadležnih državnih tijela, posve je moguće da će laude biti upućene prema zagrebačkom Trgu hrvatskih velikana - poznatijem pod kolokvijalnim nazivom Trg burze. Tamo je sjedište Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga - institucija zaduženih za nadzor hrvatskog bankarsko-financijskog sektora.

Javne pohvale hrvatskim financijskim regulatorima tijekom posljednjih godina bile su prilično rijetka pojava. Optužbe o propustima HNB-a u slučaju švicarac i vrlo agresivna kampanja koju su na njima temeljile neke populističke političke opcije znatno su potamnile nekoć sjajnu patinu kompetentnosti i neovisnosti koju je HNB godinama nastojao graditi.

Na to su se naslonile i učestale prozivke oko iznimno visokih materijalnih prava zaposlenika i navodno luksuznog životnog stila HNB-ova vodstva. Hanfa je, pak, recentno bila suočena s optužbama zbog svojeg postupanja u slučaju Agrokora. Obje institucije, dakle, ušle su u krizu opterećene sumnjama šire javnosti o njihovoj sposobnosti da adekvatno obavljaju zadaće zbog kojih postoje.

No, pokazalo se da se na muci poznaju junaci. Početkom ožujka, samo desetak dana nakon što je u Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj koronavirusa, HNB je krenuo s intervencijama na deviznom tržištu s ciljem čuvanja stabilnosti kune. Svoje prve mjere za pomoć gospodarstvu Vlada je predstavila tek deset dana kasnije, a kako su one gotovo unisono proglašene nedovoljnima, pravi sveobuhvatni paket donesen je tek 2. travnja.

Do tada je HNB već izveo niz operacija na deviznom tržištu u svrhu stabilizacije tečaja, omogućio bankama dodatnu likvidnost kroz privremene izmjene regulative i smanjenje obveznih pričuva, donio odluku o zabrani isplate dobiti banaka te poduzeo niz mjera za pomoć urednom održavanju platnog prometa, poput ukidanja naknada za podizanje gotovine na bankomatima.

Sam guverner prilično je odlučnim javnim nastupima i najavom spremnosti korištenja punog financijskog potencijala deviznih rezervi u svrhu očuvanja ekonomije umiriotržišta. Već 18. ožujka HNB je otkupom državnih obveznica u vrijednosti od 4 milijarde kuna spriječio probleme fondovske industrije zbog vala isplate udjela ulagača. U istom periodu i Hanfa je donijela desetak različitih odluka usmjerenih na ojačanje likvidnosti financijskog sustava.

Svim društvima koje nadzire ukinula je plaćanje naknada, ali i zabranila isplatu dividende, regulatornim promjenama sektoru je pojednostavljeno poslovanje, a Agencija je i pravovremenom blokadom trgovanja 12. ožujka spriječila paniku na Zagrebačkoj burzi. I nakon što je Vlada donijela fiskalne antirecesijske mjere, regulatori su nastavili s aktivnostima, pa je sredinom travnja HNB - uz političku podršku - s Europskom centralnom bankom dogovorio valutni swap aranžman i tako, de facto, osigurao stabilnost tečaja kune u idućem periodu.

Aktivisti udruge Glas poduzetnika, pak, najkonkretniju dosadašnju pomoć u svojim apelima za pomoć s opterećujućim leasing ugovorima dobili su baš od Hanfe, koja je leasing kućama izdala preporuke o ugovaranju moratorija na rok dulji od tri mjeseca, o prestanku obračunavanja kamata u tom razdoblju te o obustavi postupaka prisilne naplate. Ironični je zaplet sudbine da je ta pomoć došla od institucije čije je ukidanje financiranja spomenuta udruga zagovarala u okviru svojeg prijedloga ukidanja parafiskalnih nameta.

U slobodnotržišnoj kapitalističkoj ekonomiji poznato je načelo da je “regulator bog”. Oboružani ekstremno dugim mandatima i širokim ovlastima te oslobođeni izravnog demokratskog mandata, regulatori su dobro pozicionirani da djeluju agilnije i dinamičnije od institucija izvršne vlasti. Da to nije specifikum Hrvatske, može se spoznati i usporedbom brzine i obuhvata modela kojim su na koronakrizu reagirale Europska centralna banka i ostale institucije Europske unije.

Ipak, baš zbog toga predstavljaju određenu i referentnu točku za razinu povjerenja javnosti prema državnom sustavu. Božanska pozicija podrazumijeva i božanski angažman, a sukladno tome i božansku odgovornost. Za stanje hrvatske ekonomije, ali i same demokracije, dobro je da su se ovaj put pokazali adekvatnima ulozi koja im je namijenjena.

Tagovi

Izdvajamo