KOMENTAR STRUČNJAKA

PIŠE ANTE ŽIGMAN Žrtva Brexita mogle bi biti i mjere štednje

FILE PHOTO - Participants hold a British Union flag and an EU flag during a pro-EU referendum event at Parliament Square in London, Britain June 19, 2016. REUTERS/Neil Hall/File Photo TPX IMAGES OF THE DAY
Foto: Neil Hall / REUTERS

Izlazak Velike Britanije iz EU nespremnima je zatekao većinu sudionika na tržištu koji su dan prije ulazili u duge pozicije kupujući britansku funtu i kladeći se na ishod referenduma koji je trebao ostaviti Veliku Britaniju u EU. Brexit će sigurno imati dugotrajne posljedice na europsko financijsko tržište, a posebno na one zemlje koje imaju dublje veze s Velikom Britanijom. Tržišta već dan poslije referenduma prolaze kroz tešku i bolnu korekciju cijena koje su pale do 15% na početku trgovanja u petak ujutro. Grčka burza je pala više od 13%, španjolsko tržište vrijednosnih papira je palo 11%, francusko tržište 8%, njemački DAX je pao više od 7% itd. Vrijednosti valuta većine europskih zemalja su 4% do 7% pale u odnosu na američki dolar. Ovakav ishod referenduma je sigurno zacementirao slab performans financijskih tržišta u ovoj godini. Sve su to kratkoročni utjecaji koji se neće zaustaviti samo na jednokratnom padu vrijednosti burzi već će uzrokovati puno važnije strukturne promjene u dugom roku.

Vrlo je teško prognozirati koliko će duboke i koliko dalekosežne biti posljedice izlaska Velike Britanije iz Europske unije. Ekonomski će biti potrebno napraviti nekoliko poteza i od strane Europske centralne banke (ECB) i u od strane Bank of England Velikoj Britaniji kako bi se prebrodila ova situacija. Naime, kako bi se zauzdalo financijsko prelijevanje krize, može se očekivati da će ECB pokrenuti izvanredne mjere kvantitativnog popuštanja i eventualno dodatnog smanjenja kamatnih stopa u cilju zaustavljanja negativnih lančanih reakcija tržišta.

Budući da većina zemalja srednje i istočne Europe (CEE) ima višak u trgovinskim odnosima s Velikom Britanijom, moguće je očekivati i kratkoročne pritiske na deprecijaciju njihovih valuta (Poljska, Češka, Mađarska). Trenutno su fundamenti većine zemalja CEE u vrlo dobrom stanju, a izvoz u Veliku Britaniju iznosi oko 3% ukupnog izvoza zemalja CEE. Također i izravne investicije iz Velike Britanije su na razini od oko 3% ukupnih investicija, pa nešto sporiji ekonomski rast u Velikoj Britaniji ne bi trebao imati značajniji utjecaj na ekonomije CEE.

Postoji konkretan rizik od pada priljeva od zarađenih dohodaka u Velikoj Britaniji prema CEE. Naime, za očekivati je da će se građani EU sve teže zapošljavati u Velikoj Britaniji, a da će isto tako teže obnavljati radne dozvole. Priljev od dohotka iz Velike Britanije iznosi godišnje 0,1-0,3% BDP-a zemalja CEE pa je za očekivati da se taj rizik ne bi trebao značajno materijalizirati u padu BDP-a. Vezano za financijski sektor treba uzeti u obzir da zemlje srednje i istočne Europe nemaju značajne veze s bankarskim sektorom u Velikoj Britaniji. Brexit može negativno utjecati na financijski sektor u zapadnoj Europi, koja je čvršće povezana s Londonom, te kroz efekt prelijevanja djelovati i na njemačke, talijanske, austrijske ili francuske banke. Ako dođe do intervencije od strane ECB-a ne bi trebalo očekivati zatezanje financijskih tijekova prema CEE, ali određeni rizik ipak postoji.

U ovom kratkom razdoblju nakon rezultata referenduma vrlo je teško prognozirati je li potrebno smanjiti prognoze ekonomskog rasta u CEE zemljama, ali je sigurno da neće doći do povećanja prognoza ekonomskog rasta za ovu godinu. Monetarna politika će se sigurno morati prilagoditi novonastaloj situaciji i pomoći u održavanju sadašnjeg tempa ekonomskog rasta. U tom slučaju nema bojazni od značajnog rasta kamatnih stopa, iako treba biti na oprezu jer su moguće i drugačije reakcije nositelja monetarne politike, da primjerice ne dođe do daljnjeg kvantitativnog popuštanja.

Kako je u konačnici ekonomiju teško odvojiti od politike, treba istaknuti da je Brexit stvorio rizik od masovnijeg pokretanja referenduma za izlazak nekih zemalja iz EU. Teško je očekivati da će se zemlje srednje i istočne Europe nakon kratkog članstva u EU odlučiti na organiziranje referenduma za izlazak iz EU. Izvjesno je da će populisti ohrabreni Brexitom pokušavati poništiti reforme koje su provedene zbog osiguravanja proračunskih ušteda i poboljšanja poslovnog okruženja. Naime, u ovim okolnostima čelnici EU neće biti skloni vršiti snažne pritiske kako populisti i zagovornici izlaska iz EU u pojedinim zemljama ne bi dobili na važnosti.

Treba uzeti u obzir da Hrvatska neće proći neokrznuto kroz Brexit. Hrvatska ima mali udio vanjske trgovine s Velikom Britanijom u iznosu od 1,8% u ukupnom Hrvatskom izvozu i 1,1% u ukupnom uvozu, što nominalno iznosi oko 1,6 milijardi kuna izvoza i isto toliko uvoza. Hrvatska je vrlo privlačna turistička destinacija za Britance, pa turizam osigurava značajne pozitivne platno bilančne odnose Hrvatske prema Velikoj Britaniji. Za očekivati je da turizam zbog ovog događaja ne bi trebao značajnije podbaciti, ali ono čega se Hrvatska treba pribojavati je efekt prelijevanja iz drugih zemalja koje su značajnije trgovinski povezane s Velikom Britanijom. Reakcija financijskih tržišta će sigurno djelovati na tržište kroz povećanje spreadova i cijene duga zemalja koje nisu dio najjačih zemalja EU. Hrvatska će se stoga suočiti s puno većim izazovima po financijskim pitanjima u odnosu na one iz realnih tijekova (izvoz). Upravljanje javnim dugom u Hrvatskoj je u značajnoj mjeri ovisno o europskom tržištu koje će sigurno neko vrijeme biti “zamrznuto” i vrlo nesklono riziku dok se situacija u političkoj i financijskoj areni ne stabilizira.

Hrvatske javne financije uz uteg domaće političke situacije imaju izazovnu utakmicu u kojoj će biti teško postići bolji rezultat od onoga prije mjesec dana.

* Autor je zaposlen u Hrvatskoj narodnoj banci i potpredsjednik je Povjerenstva za fiskalnu politiku. Stavovi autora izneseni u ovom tekstu ne predstavljaju stavove institucije u kojoj je zaposlen.

Izdvajamo