KOMENTAR

Porezi ministra zdravstva imali bi smisla kad bi se taj novac trošio za prevenciju, a ne krpanje dugova

HANZA MEDIA

Veledrogerijama s vremena na vrijeme 'pukne film' i zbog sve većih dugova počnu prijetiti ovrhama ili neisporukama lijekova bolnicama, za što objektivno imaju dovoljno argumenata. U ovom trenutku 'naslagale' su se tri milijarde kuna duga, a neki su računi stariji i od tri godine. Naravno, od sve te prijetnje povremeno se dogodi pokoja ovrha, ali lijekovi i dalje uredno stižu u bolnice, na što očito računaju oni koji se uporno ne brinu o činjenici da se potrošeno mora platiti. Najbolje to znaju građani kojima se neplaćanje računa ne tolerira pa oni mudriji čuvaju uplatnice i više od desetak godina kako iz nekih administrativnih zavrzlama ne bi upali u ralje ovrhe.

Očito, u Hrvatskoj postoje građani kao bića drugog reda i zdravstvena administracija prvog i povlaštenog reda koja si dopušta luksuz neplaćanja računa godinama. Rezultat je i ovaj stalni rast dugova za bolničke lijekove koji su premašili ukupnu jednogodišnju potrošnju lijekova svih hrvatskih bolnica. Ministri kukaju kako nemaju dovoljno dugi pokrivač kojim bi mogli pokriti troškove, 'čuvari' državnih kuna imaju prioritetnije troškove od onih koje bi trebali platiti zdravstvu, a bolnice su uglavnom u nebranom grožđu, odnosno moraju odlučiti kome mogu ostati dužni a da im opasnost od sudovanja i ovrha bude manja. Zbog toga neke bolnice i imaju račune za lijekove starije od gotovo tisuću dana jer su u međuvremenu imale drugih briga.

Primjerice, u ovoj godini, da ne maknu prstom, bolnice bi mogle imati barem 1,2 milijarde kuna novih dugova ako namjeravaju liječiti građane onako kako su to činile prije godinu ili dvije. Naime, limiti koje dobivaju za mjesečno poslovanje trebali bi pokriti sve novo u liječenju u tekućoj godini, a to znači da bi troškovi po toj osnovi mogli biti veći od najmanje 500 do 800 milijuna kuna. Podaci govore da zdravstveni sustav godišnje treba barem pet posto više sredstava ne bi li održali dostignuti standard. Naravno, tih kuna nema pa se bolnice moraju snalaziti kako umiju i znaju, ali u konačnici to ipak završi novim gubicima.

Osim toga, u ovoj su godini iz tih skromnih bolničkih limita morale povećati i primanja zaposlenika, što će naposljetku biti račun od oko 530 milijuna kuna. Riječ je o povećanju plaća od dva posto po kolektivnom ugovoru, što ih je koštalo oko 250 milijuna kuna. Potom je slijedila isplata regresa svim zaposlenima u zdravstvu od oko 200 milijuna kuna, a na kraju godine bit će i božićnice čija je cijena 75 milijuna kuna. U tu gužvu oko bolničkih kuna teško mogu stati stari dugovi o kojima uporno govore veledrogerije a da se u međuvremenu ne nađe nova injekcija.

Zadnjih dana ministar zdravstva pokušao je uvjeriti javnost da 'novim porezima na luksuz' zdravstvo može dobiti još tri milijarde kuna za 'reanimaciju'. Kujundžić bi više oporezovao cigarete, alkohol, mobitele i tako riješio zdravstvenu nevolju. Riječju, u blagajnu bi stiglo godišnje ukupno oko 26 milijardi kuna, što bi po njemu bilo dovoljno da osigura mir u svom mandatu ne samo od 'prijetnji' veledrogerija.

Priča bi se zakoturala od sljedeće godine i privremeno prigušila požar, ali ne i riješila tinjajuću katastrofu. Naime, od trenutka do trenutka od ministra do ministra pokušava se jedino naći sve više izvora dodatnih kuna, ali se istodobno ništa ne radi da se sustav posloži ne bi li bio učinkovitiji i kvalitetniji, ali i da u sustav stignu sve kune koje se po zakonu moraju izdvajati za tu svrhu. Puno je jednostavnije očito reći građanima da se od njih očekuje da daju još 'vune' premda su već ošišani do kože.

Istina, premijer Andrej Plenković upravo pokušava neutralizirati nove porezne namete i umiriti javnost, što ne čudi ako se zna da bi novi porezi u konačnici bili veći od onih koji su se trebali prikupiti od poreza na nekretnine. Premijer tvrdi: dugovi u zdravstvu neće se plaćati novim porezima! I ne trebaju dok u zdravstvu vlada u najboljem slučaju status quo i čijem boljitku nikako ne mogu pomoći samo novi porezi. Ovi koje predlaže ministar zdravstva imali bi svrhu kad bi sustav bio uređen i prikupljeni se novac namjenski trošio na prevenciju, odnosno smanjenje broja pušača i alkoholičara u državi, a ne za krpanje starih dugova.

ELIPSO

Izdvajamo