PRO ET CONTRA

Poruka iz Zagreba gora je od onog što predsjednica (ni)je rekla u Izraelu

Omisalj, 170719.
Predsjednica, Kolinda Grabar Kitarovic posjetila naftno postrojenje JANAF na otoku Krku.
Na fotografiji: Kolinda Grabar Kitarovic u obilasku.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX
Matija Djanjesic / CROPIX

Kao što su neprihvatljive reakcije Sarajeva, neprihvatljiv je i njezin zaključak da se nakon svega trebaju preispitati odnosi s Bosnom i Hercegovinom. Hrvatska mora graditi dobre odnose s BiH, a možda bi u tome pomoglo da se koji put ode i u Sarajevo, a ne samo u Mostar

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović našla se u Izraelu u situaciji iz priče o dječaku koji je vikao: “Vuk!”. To je ona priča kad je dječak u dokolici nekoliko puta cijelo selo dizao na noge lažnom uzbunom o vuku, a kad se vuk stvarno pojavio, nitko mu nije vjerovao.

Tako i naša predsjednica. Sve kreće od toga da je vrlo komunikativna, druželjubiva i uvijek se trudi svidjeti svojim domaćinima pa im govori ono što žele čuti.

Kada je u Istri, vatrena je zagovornica antifašizma, a kad se pojavi među hrvatskim iseljenicima u Južnoj Americi, iste stvari odjednom vidi drugim očima. Tako je lani nakon susreta s Hrvatima u Argentini rekla da su “nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini našli prostor slobode u kojem su mogli svjedočiti domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine”.

Kada je njezin istup naišao na opće zgražanje, predsjednica je tvrdila da nije dobro shvaćena i da su tumačenja njezine izjave kao veličanja fašizma zlonamjerna i tendenciozna.

I lani je tvrdila da su je pogrešno interpretirali kad je u intervjuu za bečki Kleine Zeitung napričala da se u komunizmu nije smjelo reći da si Hrvat jer se za to prijetilo zatvorom, a da je u dućanu mogla kupiti samo jednu vrstu jogurta. No, lako za jogurt. Raspričala se i o migrantima pa rekla da hrvatski muslimani žive u strahu od njih jer ih nikako ne mogu integrirati. Poslije je tvrdila da nije baš tako rekla. Kleine Zeitung je dodao da su kratili njezinu izjavu, ali su objavili intervju koji je bio autoriziran u Uredu predsjednice.

Prije mjesec dana bilo je problema nakon intervjua švicarskoj televiziji SRF, gdje je predsjednica opet govorila o migrantima. Tada je rekla da policija treba primijeniti malo sile prema ilegalnim migrantima, a kad se problematiziralo to njezino stajalište, opet su bili krivi novinari jer njezine riječi nisu dobro prevedene. Švicarska televizija ju je, međutim, demantirala. I sad se čudimo što je nakon teksta u Jerusalem Postu - u kojem je bilo navedeno da je Kolinda Grabar-Kitarović u razgovoru u četiri oka s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom kazala da je BiH država koju kontrolira radikalni islam - uslijedila poplava iznimno negativnih reakcija iz BiH.

Poučeni ranijim slučajevima bili smo skloni vjerovati Jerusalem Postu sve dok sama novinarka koja je pisala sporni članak nije priznala grešku, odnosno kazala da Grabar-Kitarović nije spominjala Vladu BiH u kontekstu utjecaja radikalnog islama. Dakako, sve to ne opravdava žestoke, grube i nepristojne reakcije koje su istoga časa uslijedile iz BiH. Prije nego što su i pokušali provjeriti istinitost sadržaja članka u Jerusalem Postu, članovi Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović optužili su hrvatsku predsjednicu za širenje laži i propagande na štetu BiH te za agresivnu i ksenofobnu politiku.

Iz reakcija je jasno kako su jedva dočekali povod da Zagrebu isporuče gomilu bijesa. Ipak, ostalo je pitanje zašto je predsjednica Grabar-Kitarović s izraelskim kolegom otvarala temu BiH i što je željela time postići. Je li govorila ono što bi domaćinu bilo drago čuti, ili je imala neki politički cilj i kakav?

Ma kako bilo, kao što su neprihvatljive reakcije Sarajeva, neprihvatljiv je i njezin zaključak da se nakon svega trebaju preispitati odnosi s BiH. Hrvatska mora graditi dobre odnose s BiH, a možda bi u tome pomoglo da se koji put ode i u Sarajevo, a ne samo u Mostar.

Izdvajamo