Fascinantno je koliko dugo traju svi poslovi koje čovjek obavlja u državnim tvrtkama, osim jednog: plaćanja cestarine na HAC-ovim naplatnim automatima.
Vraćaš se s mora, siđeš na Demerju, zaustaviš pokraj automata te u otvor na žutoj kutiji gurneš pohabanu karticu.
Ne traži te čak ni PIN, a kutija je natrag pljune takvom brzinom da se svaki put instinktivno prepadnem kako su mi karticu odbili pa ću morati odraditi jedan “walk of shame” ispred kolone Čeha i Poljaka koji žure stići svojim kućama.
Pa ipak, svaki put to prođe savršeno glatko, traje sekundu, maksimalno dvije, uzmem račun, podigne se rampa, ubacim u prvu te smirena nastavim kući.
Odradit ću kroz život još mnogo takvih radnji prije nego što ću, od jednog poznanika bankara, doznati tajnu koja se krije iza tih naplatnih aparata.
“Slušaj, nije ti to nikakvo ultrabrzo čudo tehnike, Bože sačuvaj. Stvar ti je puno banalnija: aparati na naplatnim kućicama sva plaćanja zapravo obavljaju offline, što znači da uopće nemaju nikakvu vezu s terminalima niti mogu provjeriti stanje tvojeg računa. Dakle, naplaćuju u prazno, a ako se kasnije ispostavi da nisi imao novca, banka izdavateljica kartice svakako se od tebe naplati”, kaže mi moj poznanik pa naruči vodu sa šećerom kako bi me natrag osvijestio.
Kad se malo povratim iz mrtvih, glavu mi ispuni na stotine pitanja.
Znači li to da na naplatnim kućicama zapravo mogu plaćati s nevažećim karticama?
Da na njima uopće ne moram imati novca jer aparat to ionako ne može znati?
I ono još važnije: znači li to da s mojom karticom, ako mi je ukradu, netko drugi može plaćati na svim mjestima koja podržavaju offline plaćanje?
Ukratko, na sve je odgovor da, a slično će mi indirektno potvrditi i u bankama kojima sam se obratila za pomoć.
“Offline način naplate podrazumijeva korisnikovu autorizaciju transakcije, bez provjere raspoloživog iznosa po računu korisnika. Realizacija transakcije ovisi o postavkama rada same kartice koje je definirao njezin izdavatelj. Prema pravilima kartičnog poslovanja, banka izdavatelj kartice u obvezi je prihvatiti sve uredno autorizirane kartične transakcije banaka vlasnika prodajnih mjesta, bez obzira na to u kojem okruženju su realizirane transakcije - online ili offline - te za taj iznos teretiti pripadajući račun korisnika”, pojašnjavaju iz Erste banke.
U praksi to zapravo znači da na svim terminalima na kojima postoji offline tehnologija plaćanja korisnik sa svojom nevažećom karticom (ili karticom na kojoj nema novca) može uredno obaviti plaćanje i preuzeti uslugu, a njegova banka taj je novac dužna isplatiti banci prodajnog mjesta.
Takvih “offline točaka” u pravilu je iznimno malo (osobno ne znam nijedno osim automata na naplatnim kućicama), no pred korisnike stavljaju i jedan sigurnosni problem.
Naime, s obzirom na to da se na takvim mjestima autorizacija obavlja bez provjere raspoloživog iznosa ili činjenice vrijedi li kartica, to zapravo znači da u slučaju krađe kartice, iako ste je u međuvremenu otkazali, lopovi i dalje na offline prodajnim mjestima mogu obaviti transakciju.
Zvuči uznemirujuće, ali iz banaka poručuju da su preduhitrili i takve slučajeve.
“Ako je izvršenje platne transakcije posljedica korištenja izgubljene ili ukradene kartice, korisnici ne odgovaraju za neautorizirane platne transakcije koje su izvršene nakon što je prijavljen gubitak ili krađa. Najvažnije je da korisnici odmah prijave gubitak ili krađu kartice kako bi se kartica blokirala i spriječilo daljnje korištenje. Za sve neautorizirane transakcije koje su nastale nakon prijave gubitka ili krađe kartice korisnicima će biti izvršen povrat terećenja”, poručuju iz PBZ-a, a isto su nam potvrdili u Erste, Splitskoj i Zagrebačkoj banci.
O ovoj mogućnosti proteklog je tjedna izvijestio i britanski Daily Mail, nakon što su najveće britanske banke priznale mogućnost manipulacije s karticama.
Iz onih koje, pak, posluju na hrvatskom tržištu, poput Splitske banke, upozoravaju kako ipak nije riječ o sigurnosnom propustu, nego uobičajenoj trgovačkoj praksi sukladnoj pravilima kartičnih kuća.
Koju je, čini se, dugo bilo potrebno kriti od građana.
Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.