VELIKA ŠKRTICA

Pripremite se: za financiranje roditelja izdvajat ćete od 4 do 17 posto plaće

Zagreb, 150514.
Ilustracija hrvatske novcanice i kovanice.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongracic / HANZA MEDIA

Možeš se odupirati koliko god želiš, ali vrijeme za naplatu dugova sigurno dolazi i teško ćeš ga izbjeći.

Pritom prije svega mislim na dugove koje ćeš morati vratiti svojim roditeljima - onima koji su ti cijelo djetinjstvo kupovali odjeću, slatkiše, financirali prva opijanja u parkovima, maturalac, vozački, studij i sve ostalo što si iz njih kroz godine izmuzao.

Amerikanci su ovih dana točno izračunali koliko bi novca njihovi milenijalci trebali izdvajati za uzdržavanje roditelja umirovljenika, pod uvjetom da im žele osigurati pristojan život koji će si isključivo s mirovinama teško moći priuštiti.

Istraživanje koje je napravila osiguravajuća kuća Northwestern Mutual pokazuje kako trećina djece Amerikanaca već sada financijski potpomaže svoje roditelje, a trećina od njih to čini izdvajajući u prosjeku čak 20 posto vlastitih mjesečnih prihoda, od čega najveći dio odlazi na lijekove i medicinska pomagala, hranu, osobnu njegu, medicinsku pomoć i odjeću.

Iako vrvi pretežito starijim stanovništvom, u Hrvatskoj se slična istraživanja praktično ni ne provode, osim nekolicine njih čiji podaci datiraju u daleku 2011. godinu.

Tada je znanstvenik Ivica Urban s Instituta za financije izradio rad pod nazivom “Dohodak umirovljenika” u kojem je, među ostalim, naveo i mjesečne iznose s kojima mladi Hrvati danas financiraju svoje roditelje.

Sudeći prema Urbanovim podacima, koji su prikupljeni iz ankete o potrošnji stanovništva Državnog zavoda za statistiku, djeca danas financijski većinom potpomažu roditelje koji su ostali samci - dakle isključivo majku ili oca - i to s prosječnim mjesečnim iznosom od 250 kuna mjesečno, što čini devet posto ukupnog dohotka tog samačkog stanovništva.

Ista ta statistika pokazuje i kako su samačka umirovljenička stanovništva ujedno i jedina koja dobivaju financijsku pomoć djece jer statistika o dohotku dvočlanih umirovljeničkih kućanstava praktično ne bilježi prihod od ostalih članova obitelji, odnosno djece, rodbine i prijatelja.

Brojke su, dakle, zanemarive, ali je teško za povjerovati da bi u sljedećim godinama mogle ostati na istoj razini, posebno s obzirom na prosječne iznose mirovina s kojima dobar dio umirovljeničkih kućanstava teško preživljava.

Jedna jednostavna i potpuno neznanstvena računica Jutarnjeg pokazuje kako će financijski najopterećenija biti djeca koja trebaju izdržavati majku - udovicu jer će joj morati pomagati da svaki mjesec ostvari pravo čak i na sindikalnu košaricu, a kamoli još nešto povrh toga.

Ta umirovljenička samačka košarica prema podacima iz 2011. godine, kad je zadnji put računata, iznosila je 2400 kuna, a mi smo je za potrebe ovog teksta uvećali za 4,5 posto, koliko je u tom razdoblju rastao indeks cijena, te u nju pribrojali još mjesečne troškove RTV pristojbe i telefona, koje košarica inače ne broji.

Tako prilagođena, ona sada iznosi 2678 kuna, a s obzirom na prosječnu žensku starosnu mirovinu u iznosu od 2074 kuna, jasno je kako će prosječnoj hrvatskoj samačkoj umirovljenici za njezino ostvarenje mjesečno nedostajati 600 kuna koje bi bilo prikladno nadomjestiti iz džepa djeteta.

Oni kojima je prepuštena skrb isključivo o ocu proći će nešto bolje: s prosječnom muškom starosnom mirovinom od 2423 kune, ocu će za umirovljeničku košaricu nedostajati 250 kuna, što je minimalni izdatak u kojem bi trebala sudjelovati njegova djeca.

Ovo sve je, naravno, prilično konzervativna računica dobivena na primjeru roditelja koji i dalje obitavaju u vlastitom stambenom objektu jer se, s preseljenjem u dom za starije i nemoćne, cijela slika drastično mijenja.

Pod uvjetom da se roditelj iz naše priče na vrijeme prijavio na listu čekanja za privatnu sobu u nekom državnom domu, statistika pokazuje kako će je u prosjeku plaćati oko 3100 kuna mjesečno, što prosječan umirovljenik sasvim sigurno neće moći plaćati iz mirovine.

Našim majkama u tom će slučaju biti potrebna minimalna mjesečna financijska pomoć od 1026 kuna samo za pokrivanje troškova doma, a kamoli još za kupovinu kozmetike, odjeće, pomagala i svih ostalih potrepština.

Očevi će u financijskom smislu opet biti manje zahtjevni: za pokrivanje troškova smještaja u domu njima će u prosjeku trebati nadoplatiti minimalno 677 kuna, što će vrlo vjerojatno stići iz džepa djeteta.

S obzirom na prosječnu hrvatsku neto plaću od 6190 kuna, statistika poručuje kako ćemo u budućnosti, za potpomaganje roditelja, mjesečno trebati izdvajati između četiri i 17 posto neto plaće, i to samo želimo li da nam roditelji prežive.

Za sve više od toga, vrijeme je da počnete štedjeti.

Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na [email protected]

Tagovi

Izdvajamo