IZA KULISA

Razlike oko proračuna EU opasnije nego ikada

Croatia's Prime Minister Andrej Plenkovic arrives for a European Union leaders summit that aims to select candidates for top EU institution jobs, in Brussels, Belgium June 30, 2019. REUTERS/Johanna Geron
Johanna Geron / REUTERS

 

Države članice Europske unije ne samo da se nisu približile u stavovima oko višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine već su gotovo na istim pozicijama kao na početku. Osim toga, velike su razlike čak i između Europske komisije i Europskog parlamenta. Parlament traži više novca, Komisija nudi manje, a države koje najviše pune taj proračun smatraju da je čak i Komisija predložila previše. Države koje su neto korisnici smatraju da će trpjeti posljedice u slučaju značajnijeg smanjenja, a i uvjeti korištenja postaju teži. Primjerice, Hrvatskoj će biti teže koristiti fondove EU ako iz svojih sredstava ne osigura 30 posto sufinanciranja, a dosad je to bilo samo 15 posto. Hrvatska traži izuzetak barem za još jedan višegodišnji ciklus jer smo najnovija članica, ali šanse da nam udovolje nisu velike.

Mnogi govore kako ovo nije prvi put da su takve razlike, da je tako bilo i prije i da su na kraju uvijek postigli kompromis. No ovoga je puta drugačije, čime su podjele opasnije nego ikada dosad. Prvi problem je Brexit. S jedne strane, odlaskom Ujedinjene Kraljevine kao doista velikog uplatitelja u proračun ostaje velika rupa koju netko treba popuniti. S druge strane, Brexit koriste države koje žele manji proračun jer smatraju da je za manju EU dovoljan i manji proračun. A EU će biti manja za nekih 65 milijuna stanovnika. No iste te države koje sada traže smanjenje višegodišnjeg proračuna EU podržale su političke odluke za čiju će provedbu trebati i novca.

Zato je moguće da se višegodišnji financijski okvir, koji je trebao biti usvojen već tijekom finskog predsjedanja EU, bude prebačen ne samo na hrvatsko nego i na njemačko predsjedanje u drugoj polovici sljedeće godine. A Njemačka, koja će i najviše morati platiti u zajedničku blagajnu EU, najviše je pozvana i osigurati kompromis. Ako u ovom pitanju ne bude napretka, to može izazvati veliku krizu u EU, pri čemu će ispaštati mnogi programi. Zato je sada nakon Brexita i nakon što je okončan postupak tranzicije u institucijama EU pitanje višegodišnjeg proračuna najveći prioritet i izazov.

Izdvajamo