PRO ET CONTRA

SDP i HDZ rade sve da Bandić dobije još jedan mandat u Zagrebu

Zagreb, 241116.
Muzej suvremene umjetnosti.
Svecano obiljezavanje dvadesete obljetnice najvecih gradjanskih demonstracija za slobodu medija u Hrvatskoj koje su se 21. studenog 1996. odrzale na Trgu bana Jelacica u Zagrebu kako bi se sprijecilo gasenje Radija 101.
Na fotografiji: Milan Bandic.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / HANZA MEDIA

Milan Bandić

Najveće političke stranke u Hrvatskoj boluju od kronične bolesti koja ih ozbiljno sputava u mogućnosti da zavladaju Zagrebom, a to bi moglo produljiti politički vijek aktualnoga gradonačelnika Milana Bandića. HDZ-ov manevar u Gradskoj skupštini kojim bi detronizirali Bandića i do izbora na čelo Zagreba postavili povjerenika možda im se može isplatiti, ali im se isto tako može vratiti kao bumerang.

U pet mjeseci upravljanja Zagrebom povjerenik bi imao mogućnosti i vremena da Zagrepčanima na vidjelo iznese sve Bandićeve grijehe. Međutim, pitanje je koliko bi HDZ time profitirao, a Bandić izgubio. Prema istraživanju koje je provedeno u listopadu, samo je 2,8 posto ispitanika glavnoga grada Bandiću zamjeralo kriminal i korupciju. Daleko više, njih 17,4 posto, na dušu mu je stavljalo loše gospodarenje otpadom.

Nakon pet uzastopnih mandata na funkciji gradonačelnika Zagreba, ispada da je Bandićev najveći problem što su ga se građani zasitili i spremni su za promjenu. Prema spomenutom istraživanju iz listopada, čak je 66 posto ispitanika reklo da Bandić ne zaslužuje novi mandat, i to zato što je predugo gradonačelnik, a 2,5 posto ispitanih ustvrdilo je da ne zaslužuje još jedan mandat, ali se nema za koga drugoga glasati. Ne treba, međutim, zanemariti da 26 posto ispitanih smatra kako bi mu trebalo dati još jedan, šesti po redu, mandat na čelu grada.

Gradonačelnikovanje Milana Bandića sazrelo je poput kruške i samo treba malo prodrmati stablo da padne. Međutim, ni jedna od velikih političkih stranaka, dakle ni SDP koji u Zagrebu uživa najveću podršku birača (28 posto), ni HDZ koji ih slijedi (podržava ih 21 posto), nisu u stanju na pravi način srušiti Bandića. Razlog je što ni jedni ni drugi u Zagrebu nemaju političara koji bi građanima bio prepoznatljiv i dovoljno prihvatljiv da mu daju u ruke proračun koji teži više od 7 milijardi kuna. Premda su toga svjesni, u SDP-u, kao i u HDZ-u, boluju od vlastite veličine i smatraju da na lokalne izbore u glavnome gradu moraju izaći sa svojim kandidatom za gradonačelnika. U potrazi za asom iz rukava koji bi napravio čudo u tri mjeseca kampanje, šefovi velikih stranaka gube vrijeme, izlažu se pritiscima stranačkih frakcija i pretendenata na funkciju gradonačelnika Zagreba, te kidaju živce predsjednicima lokalnih organizacija koji smatraju da imaju neotuđivo pravo sudjelovanja na lokalnim izborima. Kod SDP-a su se stvari promijenile samo utoliko što je dojučerašnji šef zagrebačkog SDP-a Davor Bernardić postao predsjednik stranke i najvjerojatnije se u svibnju neće kandidirati u Zagrebu.

No, u toj stranci i dalje prevladava uvjerenje kako moraju imati svoga kandidata, bez obzira na to kako će proći. U HDZ-u se pak ne mogu odlučiti hoće li njihov kandidat za gradonačelnika biti Andrija Mikulić kao predsjednik zagrebačke organizacije, ili će smisliti nešto bolje. Sam Mikulić vjerojatno ne "šmeka" šefu stranke Andreju Plenkoviću jer ima slab rejting, ali još više jer se smatra kadrom Milijana Brkića. Vrijeme ide, a HDZ još ne zna ni s kim će, ni kako će. A dok su dvije najveće stranke zaokupljene vlastitom veličinom (bolje reći taštinom), množe se potencijalni kandidati za gradonačelnika, a neformalna kampanja traje. Za sada u njoj najozbiljnije sudjeluju dvije žene. Anka Mrak Taritaš iz HNS-a još je davno istaknula kandidaturu, a u predizbornu utrku krenula je s ozbiljnim timom, te razrađenim programom. Sandra Švaljek počela je kao nezavisna kandidatkinja, pa se onda pokazalo da je kandidatkinja HSLS-a, a sada opet tvrdi da je nezavisna. Njena se priča bazira na činjenici da je bila Bandićeva suradnica koja je, dok je gradonačelnik bio suspendiran radi kaznenog postupka, bila u prilici voditi grad i iskoristila ju tako da krene svojim, a ne Bandićevim smjerom. Popularnost među Zagrepčanima joj je dobra (u listopadu ju je podupiralo 24,5 posto ispitanika), ali s tendencijom pada.

Problem i jedne i druge kandidatkinje je što bez podrške (političke i infrastrukturne) većih stranaka teško mogu same ugroziti Bandića. A što je više kandidata, to bolje za Bandića. Aktualni gradonačelnik može samo trljati ruke kada čita da će u utrku za Zagreb ući Bruna Esih koja će zasigurno desnici i desnom centru (čitaj HDZ-u) odnijeti barem pet, šest posto glasova. Bude li se kandidirao Ivan Pernar, to znači da će se u prvom krugu razmrviti još koja tri do četiri postotka glasova. Što više kandidata, to više rasipanja glasova u prvom krugu, i to bolje za Bandića. Njegov je rejting na 32,7 posto, a najvažnije je to što je stabilan.

Ako se nešto bitno ne promijeni u sljedećih mjesec, dva, velike stranke mogu pobijediti Bandića jedino pod uvjetom da taštine maknu u stranu i podrže "tuđeg" kandidata koji odgovara njihovu političkom profilu. Sadašnja situacija govori da Bandića nitko ne može srušiti u prvom krugu. U drugom je to moguće, ali tek ako u njega uđe kandidat ujedinjene ljevice, ili desnice.

Izdvajamo