Slovenska vlada je uporna u tvrdnjama da ne postoji obveza prema isplati prenesene devizne štednje hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci Zagreb.
Što je prenesena štednja?
Riječ je o štednim ulozima koje su hrvatski građani, kao "staru štednju", prebacili iz Ljubljanske banke u banke sa sjedištem u Hrvatskoj. Njima je ta štednja, kao i ostalim "starim štedišama", isplaćena preko hrvatskih banaka koje su dobile ovlaštenje hrvatske Vlade da povrat novca traže od Slovenije.
Je li Slovenija u pravu?
Kad je riječ o Ljubljanskoj banci, Slovenija je tvrdila da nema nikakve obveze pa je Sud u Strasbourgu presudio da mora vratiti novac štedišama iz Hrvatske koji nisu prenijeli svoju štednju. Ako se Ljubljana nastavi oglušivati na zahtjeve hrvatskih banaka, cijeli bi slučaj mogao završiti na nekoj arbitraži, gdje će se Slovenija vrlo vjerojatno provesti kao u Strasbourgu. Da se takav ishod gotovo sigurno može očekivati, potvrđuje zahtjev potencijalnih kupaca Nove ljubljanske banke da im vlada izda jamstvo da neće snositi rizik mogućeg negativnog ishoda u sudskim postupcima vezanim uz prenesenu štednju.
Što se može zaključiti?
Slovenija se već jednom javno osramotila na arbitraži - zbog nje su mijenjani suci na Arbitražnom sudu za granicu s Hrvatskom i bačena je sjena na ukupne arbitražne postupke zbog pokušaja Ljubljane da se upliće i nakon što se Sud povukao na vijećanje. Hrvatska je zbog toga izašla iz arbitraže, a Slovenija sada papagajski ponavlja da se "arbitraža mora provesti" i da za to imaju podršku EU.
Estonija će predsjedati u drugom dijelu ove godine i njezin je premijer poručio: "Bit ćemo neutralni". Slovenija svojom tvrdoglavom politikom niže poraz za porazom i ne treba dvojiti da će, pošto je bila prisiljena vratiti novac štedišama, morati prihvatiti nove pregovore s Hrvatskom o granici te konačno vratiti novac bankama. A sve je moglo još davno biti jeftinije riješeno da je bilo mudrosti preko Sutle.