Europsko vijeće odobrilo je uime EU potpisivanje Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulske konvencije.
Zbog cjelovitog pristupa ta je Konvencija uporište borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji, najraširenijeg oblika kršenja ljudskih prava. Konvencijom se donosi pravni instrument za potporu ženama, djevojčicama, ženama s invaliditetom i migranticama, a njezini su glavni elementi prevencija, zaštita i kazneni progon te provedba integrirane politike. U Europi je svaka treća žena tijekom života doživjela rodno uvjetovano nasilje. Čak 75 posto zaposlenica i žena na rukovodećim položajima doživjelo je seksualno uznemiravanje, a svaka deseta žena bila je žrtvom uznemiravanja ili uhođenja na internetu. Nasilje nad ženama u Europi i dalje je vrlo česta pojava.
Rodno uvjetovano nasilje prisutno je u svim zemljama i svim društvenim sredinama. Od nasilja u obitelji do seksualnog uznemiravanja na radnome mjestu, od uhođenja do prisilnih brakova, žene su izložene zlostavljanju, diskriminaciji i stereotipima zbog kojih ne mogu ostvariti svoj puni potencijal u profesionalnom i društvenom životu.
Unatoč tome, mnoge žene i dalje ne žele prijaviti nasilje koje trpe. Zašto? Zato što ih odvraća javna percepcija nasilja. Prema nedavnom ispitivanju javnog mišljenja, iako se 96 posto Europljana slaže da je spolno uvjetovano nasilje neprihvatljivo, više od četvrtine smatra da se silovanje u nekim okolnostima može opravdati. Više od petine Europljana smatra da žene često izmišljaju ili preuveličavaju tvrdnje o zlostavljanju ili silovanju. Takvi su stavovi neprihvatljivi i jasno je da moramo učiniti više kako bismo im stali na kraj. Svatko od nas snosi odgovornost za borbu protiv stereotipa koji ugrožavaju žene. Ako se odlučno ne suprotstavimo nasilju nad ženama, nastojanja da suzbijemo rodnu nejednakost i neravnotežu u svim sferama života bit će uzaludna. Pritom ne ispaštaju samo žrtve, nego i naša društva u cjelini.
Kao Unija, o nasilju nad ženama ne smijemo govoriti ispod glasa. Tijekom 2017. želimo povećati svijest o svim oblicima nasilja nad ženama, zbog čega smo pokrenuli kampanju "Reci ne! Zaustavimo nasilje nad ženama". Cilj nam je da se u toj borbi udruže države članice, nevladine organizacije te stručnjaci poput liječnika i policije. Naši zakoni, sudovi, zdravstveni sustavi, mediji, škole i obitelji zajedno moraju slati istu poruku: nasilje je neprihvatljivo i neće se tolerirati. Moramo pridobiti sve države članice u toj borbi i potaknuti ih na kvalitetnije prikupljanje dokaza o nasilju nad ženama kako bismo mogli bolje reagirati. I same vlade država članica moraju pronaći način da svladaju prepreke i primijene uspješne politike za borbu protiv nasilja.
Svako odgađanje odgovarajućih mjera ili usporavanje potrebnih postupaka znači da milijuni žena ostaju ugroženi. Svaki dan koji prođe bez borbe protiv nasilja za žrtve znači još jedan dan patnje.Sve države članice EU priznaju da je rodno uvjetovano nasilje izravno kršenje temeljnih ljudskih prava - sve su potpisale Istanbulsku konvenciju. Ipak, u nekim članicama još se čeka ratifikacija. Pozivamo sve članice da potvrde predanost zajedničkom cilju i što prije ratificiraju Konvenciju. 2017. bi trebala biti godina u kojoj će države promijeniti način na koji se bore protiv nasilja nad ženama. Od njih očekujemo odlučniju borbu.