BRISELSKI POUČAK

Za budućnost EU je ključno kojim će smjerom ići Europska pučka stranka

Zagreb, 191119. Trg sv. Marka, Banski dvori.
Sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovica s predsjednikom Europskoga vijeca Donaldom Tuskom.
Na fotografiji: Andrej Plenkovic, Donald Tusk. Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadic / CROPIX

Andrej Plenković i Donald Tusk

EPP je obilježio zadnjih 20 godina kao najutjecajnija stranka u EU ako je suditi prema moći u institucijama

Na kongresu u Zagrebu Europska pučka stranka izabrat će Donalda Tuska, još dva tjedna predsjednika Europskog vijeća, za svog novog čelnika, a izabrat će i potpredsjednike stranke. Kongres je važan ne samo za budućnost te još vodeće stranke u Europskoj uniji nego i za cijelu EU i šire s obzirom na to da su pridruženi dio obitelji i stranke iz država koje nisu članice.

Političke skupine u Europskoj uniji imaju znatno veći utjecaj u političkom razvoju EU nego što se to čini kada se objave određene odluke. Do sada su uglavnom dvije velike skupine dijelile sve, desni centar okupljen u Europskoj pučkoj stranci (EPP) te lijevi centar u Europskim socijalistima. Ali bez sumnje EPP je obilježio zadnjih 20 godina kao najveća, najutjecajnija i najbolje organizirana stranka na razini EU, ako je suditi po moći koju je imala u institucijama. Imala je veliku većinu povjerenika, a gotovo uvijek je imala i funkcije predsjednika Komisije i Europskog vijeća te veći dio Europskog parlamenta.

Predsjednik Europske pučke stranke na odlasku Joseph Daul vođenje EPP-a odradio je u vrijeme velikih iskušenja. Morao je držati ravnotežu između stranaka iz istočne i zapadne Europe koje nisu uvijek imale iste interese. Morao je često braniti ono što se činilo nebranjivim, a to je imati u istoj obitelji populiste poput Viktora Orbána, Silvija Berlusconija, a sada i Antonija Tajanija s modernim konzervativcima poput Angele Merkel, Jean-Claudea Junckera i drugih. Mnogi su njegove izjave da u “EPP-u ima mjesta za sve, i za konzervativnije i za umjerenije” smatrali licemjernima jer nije dizao glas protiv populista u svojim redovima dok je populizam nazivao najvećom prijetnjom današnjoj i budućoj Europi.

Među kandidatima za potpredsjednike baš i nema populista, osim bivšeg predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija koji se svojim izjavama kvalificirao za taj epitet. Ali većina kandidata su poznata imena s impresivnim karijerama. Bivši premijer i šef Europskog vijeća bit će predsjednik, dvoje povjerenika su kandidati za potpredsjednike, iskusni europarlamentarci također.

Ako je suditi prema popisu kandidata, EPP će zadržati pro EU smjer. No pravi izazov je kako će se ponašati šefovi država ili vlada koji dolaze iz redova Pučana. Oni su dokazali da ne slijede uvijek vrijednosti na koje se poziva ta politička obitelj. Iako je zadržala vodeće mjesto kao najveća stranka u Europi, EPP ne stoji dobro u nekim državama.

Francuski Republikanci su se gotovo raspali, Tuskova stranka je daleko od mogućnosti osvajanja vlasti u Poljskoj, u Španjolskoj su izgubili vlast, a u Italiji se eventualno mogu dočepati dijela vlasti samo ako koaliraju s populistima Mattea Salvinija. Angela Merkel i njemački CDU, koji je bio ključni faktor u određivanju smjera EPP-a, i dalje idu prema povijesnom dnu popularnosti. Sebastian Kurz u Austriji je pobijedio na izborima, ali uvijek će ga pratiti stigma da je bio spreman koalirati s ekstremnom desnicom kako bi sastavio vladu.

I kada su u pitanju stranke koje imaju status pridruženih članica, EPP nema baš pretjerano čvrste kriterije. Tako su u članstvo primili i Srpsku naprednu stranku Aleksandra Vučića, a u redovima EPP-a ima i lidera koji se dive predsjedniku Srbije. Hvalospjeve Vučiću koje je svojedobno izgovorio Donald Tusk ne mogu nadmašiti ni provladini mediji u Srbiji. Kandidati za potpredsjednike EPP-a Johannes Hahn i David McAllister također su veliki fanovi srbijanskog predsjednika, što jamči da će on u EPP-u uživati vrlo dobar status i u budućnosti, bez obzira na to što je odlučio ne doći u Zagreb na kongres skupine kao pridruženi član.

Ali pretjerano je stavljati u prvi plan Vučića, čak i kada ne sudjeluje na kongresu. Pravo pitanje je u kojem će smjeru EPP ići nakon ovog kongresa.

Može se reći da se EPP malo više okreće prema istočnoj i srednjoj Europi. Potiho se već sada unutar grupe spominje razlika u stavovima jer su istočnoeuropske stranke, pogotovo one iz Poljske i baltičkih država, zagovornice tvrđeg stava prema Rusiji, dok su one iz Francuske, Austrije i Italije blaže. Tuskov dolazak na čelo stranke može zadržati odlučnu politiku prema Rusiji i interes za srednju i istočnu Europu.

Održavanje kongresa u Zagrebu je i priznanje predsjedniku HDZ-a i Vlade Andreju Plenkoviću koji se u svojoj karijeri kao diplomat i kao zastupnik u Europskom parlamentu dobro umrežio u EPP-u. Iako se radi o stranačkom skupu, dolazak tolikog broja važnih eropskih političara, makar neki od njih bili i kontroverzni, važan je i za promociju Hrvatske uoči preuzimanja predsjedanja EU-om.

Izdvajamo