LABIRINT POLITIKE

ZABORAVIMO EMPATIJU. HRVATSKA NEMA KAPACITET PRIMITI DESETKE TISUĆA STRANACA I POSTATI HOTSPOT Nadolazeći mjeseci u Hrvatskoj mogli bi biti jako vrući

REUTERS

Bauk migranata ponovno kruži Europom. Od Danske i Bavarske do Štajerske i Mađarske, europski vladari smišljaju planove na koji način zaustaviti stotine tisuća Azijata i Afrikanaca, koji traže eldorado u spomenutim zemljama.

Ali ono što je donedavno predstavljao isključivo problem razvijenih država Europske unije, sve više utječe i na Hrvatsku, koja bi mogla, kao što je izgledalo prije tri godine, postati - hotspot.

Zato se u visokim političkim krugovima posljednjih dana može čuti kako Hrvatska nipošto neće dopustiti dolazak velikog broja migranata i državne vlasti su spremne poduzeti sve što je potrebno, pa i angažman Hrvatske vojske ako ćemo tako zaštititi granice.

“U ovom trenutku policija odlično radi svoj posao i čuva granicu, međutim, dođe li do migrantskog vala, a takav scenarij nije isključen, upotrijebit ćemo sva sredstva koja imamo na raspolaganju. Možete biti sigurni kako oko ovog pitanja postoji potpuno jedinstvo na relaciji Predsjednički ured - Vlada”, rekao je pripadnik državnog vrha, doduše, off the record.

Posebno je zanimljivo spominjanje potencijalnog angažiranja pripadnika HV-a, što je, recimo, Vlada Zorana Milanovića decidirano odbijala kada su 2015. kroz Hrvatsku prolazile stotine tisuća izbjeglica iz Afrike i Azije, uglavnom putujući za Njemačku.

Čini se kako sada u vlastima postoji neslužbena spremnost da se, u krajnjem slučaju, u obrani granica angažiraju vojne snage. Uostalom, Austrijanci već neko vrijeme inzistiraju na tome da Hrvatska izvede na granicu s BiH vojsku i policiju. Tako bi, uz 6200 graničnih policajaca, i vojska imala zadaću spriječiti ilegalne ulaske.

Treba biti jasan: koliko god treba imati empatiju prema izbjeglicama, Hrvatska nema kapacitete primiti desetke tisuća stranaca i postati hotspot. A to i ne bi bilo pošteno jer izbjeglice su u Europu nahrupile poslije poziva Angele Merkel, dok sada Njemačka zatvara granice i šalje neizravnu poruku kako se svaka zemlja treba pobrinuti za sebe. Barem dok se ne postigne dogovor na razini Europske unije, a bojimo se da su za to šanse minimalne. Obrni, okreni, ispada kako nema dobrog rješenja, međutim, je li izlaz u ideji o militarizaciji na granicama?

Jer u tom bi slučaju moglo postati pravilo ono što se dogodilo 30. svibnja, kada je oko 22 sata policija u Lici zapucala na jureći kombi u kojem je, kako se kasnije ispostavilo, bilo 29 izbjeglica, od kojih 15 maloljetnika, i pritom je ranjeno dvoje djece.

Ondje gdje vojska služi za zaštitu granica, oružje se poteže bez puno pitanja. Osim toga, otvara se i pitanje koliko je moralno mecima zaustavljati nesretnike koji stižu iz najgorih zemalja svijeta u pokušaju da u Europi osiguraju normalan život sebi i bližnjima. A opet, Hrvatska si ne može priuštiti altruizam, koliko god se, nekidan na obilježavanju Bajrama, premijer Andrej Plenković i KGK hvalili zbog “uspješne integracije muslimana, koja može biti uzor za Europu”. Samo što se radi o muslimanskim vjernicima iz regije, koji dijele slične civilizacijske vrijednosti i zapravo ih i ne treba integrirati jer oni jesu dio ovdašnjeg društva. Koliko je, pak, Hrvatska sposobna integrirati potencijalne došljake iz Afganistana ili Somalije, bolje je i ne razmišljati.

Zato ne iznenađuje da ovdašnjim vlastima ugodnije zvuči antimigrantska retorika koja dolazi iz Austrije, Mađarske ili Poljske, iako je najveća protivnica ovakvih prijedloga još uvijek njemačka kancelarka Angela Merkel koja se zauzima za uspostavu jedinstvenog sustava azila s boljom raspodjelom migranata u Europi, o čemu će se raspravljati na susretu na vrhu EU koji je zakazan za 29. lipnja. Međutim, suočena je sa sve većim protivljenjem u vlastitoj vladi, gdje joj oponiraju partneri iz CSU, ali iz Poljske, Mađarske i Češke, a sada i Italije u kojoj vlada ujedinjuje populiste i desnicu. Ako bi postalo službeno i stajalište visokog dužnosnika s kojim smo razgovarali, to bi značilo da je u politici prema migrantima Hrvatska bliža Austriji ili Mađarskoj, nego Njemačkoj.

Ispada kako Austrijanci preuzimaju donedavnu ulogu Mađarske, kao navodnih branitelja europskih vrijednosti. U srijedu je austrijski kancelar Sebastian Kurz potvrdio kako se vode pregovori da se u Europi, ali izvan Europske unije, napravi centar za prihvat imigranata. Kurz je objasnio da na tom planu radi Austrija zajedno s nekoliko zemalja, a njegova suština je “formiranje centra za prihvat migranata negdje izvan EU, gdje bi im bila pružena zaštita, ali ne i šansa za bolji život”.

Radikalizaciju politike prema migrantima najavio je i danski premijer Lars Loke Rasmussen, koji je izjavio kako se o ovoj temi raspravlja među europskim liderima i da su, konkretno, “vlade Njemačke, Nizozemske i Austrije su, među ostalim, uključene u razgovore o formiranju kampova”, rekao je Rasmussen. Nema potvrde, ali navodno se centar za migrante želi napraviti u Albaniji.

Zanimljiv plan, ali otvara se jedno pitanje - zašto bi na zapadnom Balkanu, u Srbiji, BiH, Makedoniji ili Albaniji - željeli postati hotspotovi i paziti na desetke, a možda i stotine tisuća migranata koji žele na Zapad? Ionako siromašne državice, koje su daleko od bilo kakve stabilnosti, baš ne žude postati sabirni centri za ljude koje ne žele u Beču, Kopenhagenu i Varšavi.

Što znači kako će, ako zagusti, migrante puštati dalje, u Hrvatsku, pa što bude. Zato bi nadolazeći mjeseci u Hrvatskoj mogli biti jako vrući, i ne samo zbog ljeta.

Tagovi

Izdvajamo