VELIKA ŠKRTICA

ZAPANJUJUĆI POREZNI UDAR O KOJEM SE MALO PRIČA Super je biti samac, ali znate li da vas to može koštati do čak 17 posto neto plaće?

Stuart Jenner/iStock

Ilustracija

Nesumnjivo, biti samac za mnoge ima prednosti koje je nemoguće nadoknaditi novcem.

Dolaziš i odlaziš kako te volja.

Nitko ti ne kvoca, ne inkomodira te ili ti mijenja kanal baš kad si odlučio pogledati tekmu.

Ako tako želiš, suđe možeš prati tek kad više nema nijedne čiste rajngle za skuhati kavu, a i tada je, ako tako odlučiš, možeš radije ugrabiti negdje po putu.

Pa ipak, prije nego što se čovjek odluči na takav stil života, trebao bi biti dobro upoznat s cijenom “pustinjaštva” koja je prilično egzaktna.

Pritom ne mislim na cijenu, koja je posljedica pojedinačnog uživanja uobičajenih životnih potreba - režija, stanarine, hrane, kozmetike, troškova prijevoza i svega ostaloga što parovi obično dijele među sobom - već onu cijenu koja se svaki mjesec odrazi na neto plaći samca zaposlenika.

A ona može biti prilična, jer će samac zahvaljujući domaćem poreznom sustavu svaki mjesec u prosjeku dobivati između 7,5 i 17 posto nižu neto plaću u odnosu na kolegu koji živi u zajednici s partnerom, djecom ili nekim drugim uzdržavanim članovima obitelji.

Kako bismo točno provjerili kolika je cijena samačkog života, pomoć smo zatražili od Danijela Nestića s Ekonomskog instituta koji nam je napravio točnu računicu.

Kao ogledan primjer uzeli smo jednog Zagrepčanina ili Zagrepčanku s prosječnom mjesečnom bruto plaćom od 9683 kune (toliko je ona, prema podacima Gradskog ureda za gospodarstvo, iznosila u listopadu prošle godine) i na njegovu, odnosno njezinu primjeru napravili nekoliko simulacija neto plaće, ovisno o vrsti kućanstva u kojem naš imaginarni zaposlenik obitava.

U slučaju samačkog života, pojašnjava Nestić, od bruto plaće prvo oduzimamo 20 posto doprinosa za mirovinsko osiguranje s obzirom na to da se na njega na plaća porez, a potom od ostatka koji nazivamo dohodak oduzimamo osobni odbitak koji za samca iznosi 3800 kuna.

Ono što nam nakon toga ostaje naziva se porezna osnovica na koju je potrebno obračunati porez po stopi od 24 posto, a potom na taj porez obračunavamo još i 18 posto prireza, koliko je on definiran za područje grada Zagreba.

Konačnu neto plaću našeg samca dobit ćemo, dakle, na način da od bruto iznosa oduzmemo doprinos na mirovinu, porez i prirez, nakon čega ostaje 6629 kuna, što je finalni iznos koji će mu sjesti na račun.

Odluči li se naš samac u međuvremenu ući u kakvu zajednicu i na svoja pleća preuzeti uzdržavanje jednog člana obitelji - recimo da je to dijete - na račun će mu sjedati neto iznos 495 kuna veći nego u vrijeme samačkog života, kako je to predviđeno domaćim poreznim propisima.

Računica je, pojašnjava Nestić, više-manje ista kad su u pitanju doprinosi, porez i prirez, ali razlika nastaje zbog većeg osobnog odbitka koji u slučaju jednog uzdržavanog djeteta više ne iznosi 3800, nego 5550 kuna.

Uzevši to u obzir, neto plaća koja sjeda na račun našeg imaginarnog zaposlenika sada iznosi ravno 7124 kune, čime je bivši samac na račun jednog uzdržavanog člana obitelji dobio nešto malo manje od 500 kuna.

Preuzme li na svoja pleća kroz godine uzdržavanje još jednog djeteta ili nekog drugog člana obitelji, Nestić upozorava kako će mu neto plaća iznositi 7746 kune, i to zbog osobnog odbitka koji će se popeti na 8050 kuna.

Zbog kompleksnosti i nelogičnosti našeg poreznog sustava, međutim, ispada da se kod Zagrepčana s prosječnim bruto primanjima zapravo “ne isplati” imati više od dvoje uzdržavanih članova obitelji jer računica pokazuje kako naš imaginarni zaposlenik na treće, četvrto, peto ili bilo koje drugo dijete više neće moći računati na olakšice.

“Također, loše prolaze i najsiromašniji građani, oni koji primaju 50 posto prosječne bruto plaće, jer će jednaki neto iznos dobivati i kao samci i kao uzdržavatelji više članova obitelji, dok će oni s nešto višim plaćama od 50 posto prosječne bruto plaće nešto veći neto iznos dobivati za jednog uzdržavanog člana obitelji, ali za sljedeće više neće. Istodobno, osobama s natprosječnim plaćama neto primanja uvećavat će se za svako od četvero uzdržavanih članova obitelji, što u najmanju ruku pokazuje kako su stvari nelogične”, pojašnjava Nestić.

Računica možda nije odlučujuća u odabiru načina života, ali zašto ne provjeriti na što to točno vaš bruto odlazi?

 

Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na [email protected]

Tagovi

Izdvajamo