Okrugli stol održan u zagrebačkoj HVIDRA-i s temom “protuustavne agresije na Vukovar”, najava novog braniteljskog prosvjeda u Vukovaru, te prošlotjedni zahtjevi HVIDRA-e upućeni premijeru Andreju Plenkoviću da razvrgne koaliciju sa SDSS-om, neodoljivo podsjećaju na braniteljsko-političku dramu koju smo gledali prije pet godina.
Sve je započelo u isto ovo vrijeme - jesen pred predsjedničke izbore. Baš kao i tada, branitelji su tražili povod za akciju. Tada su ga prepoznali u nesuvisloj izjavi tadašnjeg pomoćnika ministra branitelja, Bojana Glavaševića, koji je usporedio učestalost PTSP-a kod hrvatskih branitelja s njegovim izostankom kod agresora. Vrlo brzo reakcija na ovu izjavu pretvorila se u braniteljski prosvjed čiji je stožer bio pod šatorom u Savskoj ispred ulaza u Ministarstvo branitelja. Tada, baš kao i sada, u organizaciji braniteljskog bunta bilo je vidljivih aktera, onih koji su bili u prvome planu, ali i onih koji su imali iznimno važnu ulogu, ali su se trudili ostati malo po strani. Prije pet godina u prvome su planu bili stopostotni ratni vojni invalid Đuro Glogoški, Josip Klemm, Ante Deur i drugi. Među važnim, ali ne toliko isturenim akterima bili su zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić Vaso i saborski zastupnik HDZ-a Stevo Culej.
Premda je bilo jasno da je braniteljski prosvjed i šator u Savskoj politička akcija usmjerena na rušenje tadašnje lijeve Vlade i svrgavanje predsjednika države Ive Josipovića koji je bio izabran kao kandidat SDP-a, prosvjed koji se održavao bez dozvola i imao elemente nasilja, formalno je bio pod egidom braniteljskih prava. A zapravo se radilo o tome da je interesna skupina koristila masovnost braniteljske populacije kao polugu za ostvarivanje svojih ciljeva i stjecanje moći kroz utjecaj na političke procese. HDZ kojemu je tada na čelu bio Tomislav Karamarko politički je podržao šatoraše, a predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović ih je uključila u svoju predizbornu kampanju. Čak je tri puta dolazila pod nelegalno podignut šator u Savskoj, a kolovođu prosvjeda Deura je nakon izborne pobjede imenovala svojim savjetnikom za braniteljska pitanja.
Danas, nakon pet godina, ista je populacija ponovo uskomešana, prijeti buntom, no na meti im je aktualni premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. Pred Plenkovića se postavljaju zahtjevi da se odrekne političkog partnerstva sa SDSS-om Milorada Pupovca, da utječe na postupanje policije i pravosuđa u slučajevima kada ureduju prema braniteljima i da intervenira u dinamiku i ishod procesa za ratne zločine.
Budući da je akcija usmjerena prema HDZ-ovoj Vladi s kojom su glavni akteri usko povezani stranačkom iskaznicom ili političkim usmjerenjem (najistureniji među njima, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava je HDZ-ovac), ona je daleko sofisticiranija nego prije pet godina kada se s ulice krenulo u rušenje SDP-a s vlasti.
Kolinda Grabar-Kitarović ponovo kao kandidatkinja HDZ-a ide u kampanju za predsjedničke izbore. No, ovaj put iza nje nisu Karamarko, Brkić i ona struktura u HDZ-u koja je orkestrirala paradom u Savskoj. Grabar-Kitarović je kandidatkinja Andreja Plenkovića i više nije njihova. Zato je Stevo Culej neizravno, ali javno, kazao da neće za nju glasati.
Grabar-Kitarović i Plenković sada nemoćno promatraju kako se ista ekipa koju su podržavali u nelegalnom i nasilnom prosvjedu okrenula protiv njih i ima nove, svoje, kandidate za koje će raditi na predsjedničkim izborima, ali i unutarstranačkim u HDZ-u.