REPORTAŽA

OVO JE NEKAD BIO JEDAN OD NAJČEŠĆIH MOTIVA RAZGLEDNICA, A DANAS JE NAJVEĆA SRAMOTA URBANOG OSIJEKA Arhitektonski biser u središtu grada postao ruglo

Osijek, 010618. Reportaza iz napustene vile Batory u Radicevoj ulici u Osijeku. Na fotografiji: vila Batory. Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX

 

Arhitektonska baština osječke secesije koju su nam u naslijeđe ostavili ondašnji arhitekti i urbanisti, projektirajući i gradeći prekrasne zgrade i vile za potrebe i po narudžbi tadašnjih bogatih industrijalaca, pripada redu najljepših i najbolje očuvanih secesijskih nizova na području srednje i jugoistočne Europe. No to se na žalost ne može reći za jedan od njezinih dragulja, bajkovitu vilu gotovo u središtu grada i jedinu secesijsku zgradu u Osijeku koja je građena za potrebe stanovanja jedne obitelji.

Osječanima je ona poznata kao Vila Batory, odnosno kao bivša Ortopedska bolnica, no izvorno, zgrada smještena na gotovo 3000 četvornih metara velikom imanju na uglu današnjih Reisnerove i Radićeve ulice, nosi ime Vila ravnatelja Union paromlina. Samo njezino ime jasno govori da je izgrađena za potrebe stanovanja obitelji ravnatelja navedenog paromlina, koji se nalazio neposredno pokraj zemljišta na kojem će 1906. godine graditelj Otto Struppi završiti gradnju ovog “secesijskog bombona”. Tako vilu naziva Grgur Marko Ivanković, povjesničar umjetnosti iz Muzeja Slavonije u Osijeku i čovjek koji posljednjih godina mnogo vremena i rada troši na proučavanje njezine povijesti sa željom da potakne odgovorne da joj podare novi život. Naime, ono kako danas izgleda ova reprezentativna zgrada jedna je od najvećih sramota urbanog i modernog Osijeka.

Osijek, 010618. Reportaza iz napustene vile Batory u Radicevoj ulici u Osijeku. Na fotografiji: vila Batory. Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX

Vila Batory

 

Na primjeru ove vile zapravo se najbolje oslikavaju brojni tranzicijski problemi na prijelazu iz komunizma u demokraciju, a s kojima naša država još nije izašla na kraj i koji već dulje od četvrt stoljeća kao aveti iskaču iz različitih ormara. Vila je službeno u vlasništvu KBC-a Osijek koji je sva prava nad njom dobio još 2010. godine, a nakon što su propali pokušaji Ivana Batoryja, nasljednika obitelji Batory koja je prije komunističke nacionalizacije bila vlasnik dijela vile, da je vrati u vlasništvo obitelji. Sve do 1998. godine u vili je djelovala Ortopedska bolnica pri tadašnjem KB-u Osijek i otada je zgrada praktički napuštena. Tako je i danas. I premda joj je vlasnik poznat, ona danas izgleda kao neželjeno dijete - napuštena i devastirana.

- Zadnji put bio sam ovdje prije mjesec dana i ova vrata bila su čitava. Sada vidim da su prerezana, i to vrlo pravilno, kao da će dijelove netko upotrijebiti za ogrjev - sa sjetom u glasu priča nam Ivanković, naš sugovornik i vodič kroz vilu na kojoj su unatoč višegodišnjoj nebrizi i sustavnoj devastaciji još vidljivi tragovi bogatstva kojim je obilovala kako arhitektonski tako i stolarski, građevinski... Vila je ukrašena prekrasnim ornamentima s različitim motivima pa tako i onih na kojima su anđeli. I eksterijer i interijer odišu prekrasnim stilom. Na ulazima u prostorije u kojima su se nekada nalazile liječničke ordinacije, operacijske sale, prostorija za RTG snimanje, kao i bolesničke sobe još su ista ona velika masivna hrastova vrata sa secesijskim okvirima, a na njima posebno izrađeni i izrezbareni reljefi s narodnim motivima na temu poljodjelstva.

Mali dragulj

Osijek, 010618. Reportaza iz napustene vile Batory u Radicevoj ulici u Osijeku.
Na fotografiji: vila Batory. Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX

Vila Batory

 

- To je zato što je rađena za ravnatelja paromlina u koji su se slijevale žitarice s plodnih okolnih polja. To je i znak koliko su tadašnji arhitekti imali široke poglede i nazore kada su projektirali ovakve zgrade - priča Ivanković i tužno govori kako su unatrag mjesec dana s vrata nestale i mesingane kvake koje su također bile reljefno secesijski oblikovane.

Oko nas su razbijeni prozori, vidimo i dva vojnička sklopiva bolnička ležaja, razbacane umivaonike... U jednoj prostoriji “posjetitelji” su čak iskoristili prekrasnu ogradu s terase u potkrovlju zgrade koju su otkinuli i spustili je dolje kako bi im poslužila kao ljestve za lakše uspinjanje ili silaženje iz potkrovlja u prizemlje. Dok obilazimo zgradu, Ivanković nam priča o njezinoj povijesti.

- Sagrađena je 1906. godine prema projektu osječkog graditelja Struppija. Izvorno je, dakle, građena kao vila upravitelja Paromlina Union, jednog od najvećih mlinskih postrojenja u okolici, i nastala je u nizu upravnih zgrada okrenutih onodobnoj Kolodvorskoj, a današnjoj Radićevoj ulici. Značajna je zbog toga što je pravi mali dragulj secesijske arhitekture i što je građena kao vila, što znači da je bila za stanovanje jedne obitelji, za razliku od većine osječkih secesijskih kuća koje su bile građene za najam - rekao je Ivanković i nastavio.

Nacionalizirana zgrada

Osijek, 010618. Reportaza iz napustene vile Batory u Radicevoj ulici u Osijeku. Na fotografiji: ukras na procelju vile Batory. Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX

Vila Batory, ukras na pročelju

 

- Godine 1928. prenamijenjena je i preuređena u sanatorij dr. Julija Batoryja i dr. Karla Weissmanna, poznatih i priznatih osječkih liječnika. Sanatorij je bio uzoran za cijelo ovo područje, a mnogim liječnicima bila je velika čast postati stipendistima ili praktikantima u njoj jer su ondje stjecali velika iskustva. Tako sam za vrijeme jednog ljetovanja na Malom Lošinju u tamošnjoj knjižnici “iskopao” knjigu u kojoj sam našao podatak da je dr. Felicita Svoboda iz Subotice kod Batoryja obavljala praksu i kasnije je postala prva liječnica na Malom Lošinju i osnivačica tamošnjeg Doma zdravlja. Dakle, bila je referentna i u stručnom smislu - ispričao je Ivanković dok smo se na kat uspinjali drvenim stubištem.

Na nekim dijelovima strop između prizemlja i kata doslovno je propao, a trijem na sjevernom pročelju znatno se urušio. Inače, zgrada je nakon 2. svjetskog rata nacionalizirana i oduzeta tadašnjim vlasnicima, ali joj je namjena ostala ista, pa je od 1947. do 1998. godine u njoj bila Ortopedska bolnica sa 50 kreveta. Zanimljivo, na okvirima masivnih vrata koja smo već opisali još stoje metalne pločice s imenima liječnika. Tako nalazimo imena Vjekoslava Wertheimera, Bogdana Grgura, Egona Maroevića, Mate Šarčevića i Božidara Špišića. Imena Batoryja i Weissmanna, na žalost, nema ni u tragovima.

Vila Batory, inače, ima svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske, tako da se svi radovi koji bi se na njoj i u njoj eventualno izvodili moraju uskladiti sa strogim konzervatorskim uvjetima i propisima poštujući njezino izvorno stanje i, po mogućnosti, uz upotrebu istih materijala. Pritom se, naravno, ne smije mijenjati ni njezin osnovni prostorni raspored, drvena obloga i stubište s galerijom na katu. Inače, vila je nakon prenamjene u klinički sanatorij bila dograđena prema nacrtima uvaženog osječkog graditelja Franje Dlouhyja.

U dosjeu Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Osijeku tako smo pronašli opis koji kaže da je “kompozicija vile asimetrična, osebujnog arhitektonskog i umjetničkog izričaja s mnoštvom dekorativnih detalja”. Iz opisa izdvajamo i sljedeće detalje: “... atika je uokvirena snažnom viticom vijenca, a na vrhu završava reljefnom alegorijom ženske glave unutar školjke... Južni dio glavnog pročelja završava ravnim krovnim vijencem u prizemlju ispred kojeg je reljefni dekorativni friz s figuralnim, floralnim i animalnim motivima... Vilu krasi bogatstvo interijera s vrijednim inventarom total dizajna, a u unutrašnjosti je sačuvana izvorno bogata secesijska stolarija...”. Ovdje treba imati na umu da je izvještaj rađen mnogo prije potpune devastacije zgrade, koju konzervatori možda najbolje opisuju sljedećom rečenicom: “Neobičan i pomalo bajkovit izgled Vile ravnatelja Union paromlina okružene zelenilom odlikuje arhitektura ladanjskog tipa”.

- Vila je bila čest motiv starih osječkih razglednica, ali i slika uglednog osječkog slikara Gvida Jenyja - kaže Ivanković dok stojimo na istočnom trijemu i razmišljamo kakav bi užitak bio na njemu popiti kavu ili šalicu čaja.

Osijek, 010618. Reportaza iz napustene vile Batory u Radicevoj ulici u Osijeku. Na fotografiji: visi kustos Muzeja Slavonije Grgur Marko Ivankovic u vili Batory. Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX

Grgur Marko Ivankovič u vili Batory

 

Divlje šiblje

Sudbina ovog dragulja prilično je neizvjesna. Prijašnje uprave KBC-a Osijek imale su neke planove s njom poput otvaranja Centra za dijabetes, poliklinike ili nekog odjela uz koji nije vezana brojna dijagnostika. Inače, bolnica je 2012. godine temeljito očistila vilu i njezin okoliš, pri čemu su utovarili tri kamiona šute i smeća. Otada pa naovamo samo se održava okoliš, i to košnjom trave. Unutrašnjost je potpuno zapuštena.

S obzirom na skupoću obnove takve zgrade, a jedna od procjena prije šest godina bila je da bi to stajalo oko 40 milijuna kuna, što ni bolnica, ni Ministarstvo zdravstva ne planiraju ili ne mogu izdvojiti, jedino je rješenje njezina prodaja. Međutim, oglas do današnjeg dana nije objavljen. Na naš upit iz KBC-a Osijek odgovorili su da su još u lipnju 2016. godine pokrenuli postupak za ishođenje suglasnosti Vlade RH “za otuđenje nekretnine u Radićevoj ulici, koja se naziva i Vila Batory”. To u prijevodu znači da su od Ministarstva zdravstva zatražili donošenje odluke, čemu su priložili svu potrebnu dokumentaciju, pa tako i onu kojom su se Republika Hrvatska, Osječko-baranjska županija i Grad Osijek negativno očitovali o eventualnom korištenju prava prvokupa ove nekretnine. Iz odgovora bolnice shvatili smo samo da im Vila Batory nije zanimljiva za korištenje, ali će njezin okoliš održavati sve dok ne dobiju “traženu suglasnost osnivača za njezinu prodaju”.

Drugim riječima, bolnica je od same Vile digla ruke i jedino što na toj nekretnini čine je košnja trave, ali ne i održavanje unutrašnjosti zgrade, kao ni njezina pročelja koje je obraslo u bršljan i iz kojeg odavno niče divlje šiblje, čak i stabla. S obzirom na to da dozvolu za prodaju mora dati i Ministarstvo kulture, oni su nam odgovorili kako su u ožujku ove godine “izvijestili Ministarstvo državne imovine o statusu predmetne nekretnine kao pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, da na predmetnoj nekretnini nije bilo ulaganja iz državnog proračuna s pozicija Ministarstva kulture te da sa stajališta zaštite kulturnih dobara nema zapreke za prodaju navedene nekretnine. Ocjena o interesu Republike Hrvatske za korištenje prava prvokupa prepuštena je Ministarstvu državne imovine u čijoj je nadležnosti, među ostalim, stjecanje i prodaja državne imovine”, odgovorili su nam iz Ministarstva kulture. I dok se prodaja vile i dalje čaka, Grgur Marko Ivanković smatra da se sve to trebalo odavno riješiti, a po njemu bi najbolje bilo kada bi je kupio Grad Osijek.

Osijek, 010618. Reportaza iz napustene vile Batory u Radicevoj ulici u Osijeku. Na fotografiji: visi kustos Muzeja Slavonije Grgur Marko Ivankovic u vili Batory. Foto: Vlado Kos / CROPIX
Vlado Kos / CROPIX

Grgur Marko Ivanković

 

- To bi bila sjajna priča, a ovdje bi se mogao urediti i otvoriti muzej secesije po kojoj je Osijek poznat i kojom se diči. Grad praktički nije osnivač nijedne muzejske ustanove i jedan smo od rijetkih gradova koji nema svoj gradski muzej pa ne bi bilo loše da iskoračimo s jednom tako manjom vilom koju bismo spasili kao arhitektonski dragulj, a ujedno bismo dobili jedinstvenu ustanovu jer u širem području ne samo Hrvatske, nego i regije, nema ni specijaliziranog Muzeja secesije - zaključio je naš sugovornik, dodajući kako će Vila Batory ipak biti dio jednog projekta EU, konkretno projekta SOS kojim će se turistički promovirati secesija dvaju prijateljskih gradova, Osijeka i Subotice. Vila Batory u tom će projektu ipak biti samo obilježena jer je “s obzirom na njezino ruinirano stanje ne možemo unijeti u prospekt”.

- Ispred kuće će biti informativni pano na kojem će na više jezika biti ispisano sve o njoj. Bit će fizički označena kao jedna od 30-ak secesijski značajnih kuća u Osijeku i ući će u mapu secesijske arhitekture - kaže Grgur Marko Ivanković.

Sve fotografije pogledajte u galeriji!

 

Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo