Mogu li Klovićevi dvori sakupiti 14 milijuna kuna za izložbu Picassovih remek-djela, pitali smo se u našim novinama neposredno prije otvaranja izložbe “Remek-djela iz Muzeja Picasso” koja je trebala biti otvorena u veljači, no odgođena je za ožujak. Postavljalo se pitanje održavanja izložbe uopće.
Povod je bila izjava Zvonka Makovića koji je u Upravnom vijeću te galerije te je i iznio spomenutu cifru u javnost. Marina Viculin, ravnateljica galerije, potom je rekla da su oni cijenu snizili na devet milijuna kuna. Najveći dio nije otišao na troškove uz izložbu, nego u pariški Muzej Picasso.
Zatvorena konstrukcija
Taj je muzej umjetnine, naime, iznajmljivao u paketu na putujućoj izložbi kako bi zaradio za restauraciju baroknog dvorca u kojemu je smješten, što je poprilično nesimpatična odluka koja je izazvala žestoke rasprave u muzejskim krugovima. Po dva milijuna dali su Ministarstvo kulture i Grad Zagreb. Ostatak od pet milijuna kuna trebali su pokriti sponzori, prodaja ulaznica (poseban je mjerač na ulazu) i suveniri.
Izložba je ipak otvorena krajem ožujka, red je za ulaz bio sve do kule Lotrščak. U sklopu izložbe, među ostalim, Zvonko Maković je održao zanimljivo predavanje o “Gospođicama iz Avignona”.
Izložba je sada pred zatvaranjem, traje, naime, do 7. srpnja. Pretprošli petak ispratili su svoju stotisućitu posjetiteljicu. Iz prve ruke i iz nekoliko posjeta mogu posvjedočiti velikom interesu publike za suvenire Matee Bronić, za koje se zainteresirao i pariški muzej. Oblikovala ih je na temelju lika njegove ljubavnice sa slike, Dore Maar, te punog krštenog imena pod kojim je strastveni španjolski umjetnik rođen u Malagi 25. listopada 1881. godine, a koje glasi: Pablo Diego José Francisco de Paula Juan Nepomuceno María de los Remedios Crispiniano de la Santísima Trinidad Ruiz y Picasso.
Došlo je vrijeme da se podvuku računi i pozovu posjetitelji na još posljednjih nekoliko dana izložbe.
Od 1. srpnja do zatvaranja izložba će biti otvorena do 22 sata, a iz galerije najavljuju “Noć s Picassom” 6. srpnja kada će izložba biti otvorena do dva sata ujutro.
U Klovićevim dvorima su na jučerašnjoj konferenciji za novinare iznijeli podatke o posjećenosti. Ravnateljica Marina Viculin kaže da je samo od ulaznica zarađeno četiri milijuna kuna, čime je financijska konstrukcija zatvorena. Posjetilo ih je, do jučer, 111. 558 ljudi, u prosjeku je to 963 posjetitelja po danu, a najviše ih je bilo subotom, preko tisuću posjetitelja po danu: - Koliko znam, to je naj-posjećenija izložba zadnjih deset godina - rekla je Viculin.
Uzmimo primjer susjednog Beograda. Tamo u bivšoj robnoj kući NAMA traje izložba “Živeo život” koja rekonstruira svakodnevni život u bivšoj Jugoslaviji. U repotraži Nenada Polimca mogli smo pročitati kako organizatori na pitanje o troškovima izložbe odgovaraju kako se ni pet puta veći posjet ne bi financijski isplatio. No, beogradska je izložba autorska i pozvana je na gostovanja, pa bi se naposljetku ipak mogla i isplatiti.
I propusti i uspjeh
Picasso je ipak došao kao paket aranžman, pa mi plaćamo drugima. Bilo je i dosta organizacijskih propusta, poput mnoštva pozivnica za otvaranje koje su stigle dva dana nakon samog otvaranja.
S druge strane, nikada nismo gledali tako veliku izložbu nekog stranog umjetnika kod nas, umjetnka čije su slike promijenile lice slikarstva zauvijek, djela iz njegove osobne arhive, počevši od “Čovjeka s kapom” koji je naslikao kad mu je bilo samo 14 godina, preko nadrealističke “Žena s ovratnikom”, klasicističke “Obitelj na plaži”, do potresnih, poslijeratnih radova, sve do onih nastalih neposredno uoči njegove smrti.
Da li se isplatilo? Ako se mene pita, jest.