Trodnevnim raznolikim i prostorno disperziranim programom proteklog je vikenda započelo 2. Bijenale industrijske umjetnosti – Na leđima palih divova, koje će potrajati do 28. listopada ove godine. Bijenale je realizirano u suorganizaciji Labin Art Expressa XXI s MMSU Rijeka i Arheološkim muzejom Istre te u sklopu projekta Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020. Manifestaciju otvorenja obilježile su brojne izložbe, performansi, stručna vodstva radovima i gradovima te zborsko pjevanje u pet istarsko-kvarnerskih gradova – Vodnjanu, Puli, Raši, Labinu i Rijeci.
Program čine radovi dvadeset i sedam umjetnika koje su odabrale kustosice zagrebačkog kolektiva Što, kako i za koga/WHW kojeg čine Sabina Sabolović, Nataša Ilić, Ana Dević i Ivet Ćurin.
Program je započeo u Vodnjanskoj Apoteci – Centru za suvremenu umjetnost u četvrtak 19. srpnja otvorenjem izložbe Voynicheve botaničke studije o lokalnoj, istarskoj botanici umjetnika Miljohn Ruperta i Ulrika Heltofta. Otvorenje u Vodnjanu, kao i ona narednih dana u Puli, Raši, Labinu i Rijeci uveličali su gradski čelnici, umjetnici – sudionici Bijenala, njihove brojne kolege te veliki broj zainteresiranih ljubitelja umjetnosti. Pulsko otvorenje obilježilo je predstavljanje monumentalne instalacije kolumbijskog umjetnika Oscara Murilla izložene na i u Augustovom hramu, Institut za rekoncilijaciju, intrigantna izložba indijske umjetnice Rajkamal Kahlon Draga Jugoslavijo, žao mi je što vas moram obavijestiti…, te izložba Striga turske umjetnice CANAN.
Oscar Murillo, instalacija u Augustovom hramu u Puli
U raškom bivšem, u požaru stradalom kinu predstavljen je audio rad umjetnika Marka Tadića, nastao u suradnji s glazbenikom i umjetnikom Mirom Manojlovićem, a samim rudarskim gradom okupljeni umjetnički svijet proveo je predsjednik udruge Istarski ugljenokopi Raša Mladen Bajramović. Labinski Narodni muzej poslužio je kao kulisa za rad umjetnice Božene Končić Badurine koja se bavila ostavštinom istarske revolucionarke i pjesnikinje Giuseppine Martinuzzi čije je nadahnute govore u izložbenom prostoru KuC Lamparne pred publikom otvorenja interpretirala glumica riječkog kazališta Aleksandra Stojaković Olenjuk u sklopu performansa Jednakosti, bratstvo, slobodo: Gdje ste?. Istovremeno, svoje izvedbe su imali koreograf i umjetnik Matija Ferlin te zbor Praksa, a predstavili su se radovi domaćih i stranih umjetnika među kojima se ističu Phil Collins, Želimir Žilnik, Luiza Margan, Nikolay Oleynikov, Daniela Ortiz, Dan Perjovschi, Laure Prouvost, Zanny Begg i Elise McLeod te Nina Bunjevac.
Phil Collins
Treći dan manifestacije otvorenja započeo je u Rijeci, pred ulazom u brodogradilište 3. maj, participativnim performansom umjetnice Vlatke Horvat koja je s brojnim drugim umjetnicima i Riječanima u simboličkom činu držanja/nepuštanja vrijednih predmeta pred kipom muškarca koji drži brod. Manifestacija je konačno u potpunosti otvorena za javnost grupnom izložbom u Muzeju za modernu i suvremenu umjetnost gdje su se predstavili radovi umjetnika Siniše Ilića, Fokus grupe, Fokus grupa, Naeem Mohaiemen, Maryanta, Daniele Ortiz, Dana Perjovschia, Miljohn Ruperta, Selme Selman, kolektiva Škart te Marka Tadića. Sve izložbe bit će otvorene cijelo trajanje Bijenala uz dodatni program koji će se objavljivati u narednim mjesecima te uz programski intenzivniji listopad, posljednji mjesec Bijenala.
Želimir Žilnik
Kustoski koncept ovogodišnjeg bijenala upisuje se na pozadini dugih povijesnih trajanja i smjena različitih epoha koje su oblikovale društveni i kulturni pejzaž regije: od grčkog i rimskog carstva, venecijanske, austro-ugarske, francuske i talijanske vlasti, pa sve do povijesti socijalizma i recentne epohe dugog razdoblja tzv. tranzicije. Naslov Na leđima palih divova referira se na istarske legende i folklorne predaje, među kojima je i poznata legenda o posljednjem motovunskom divu Velom Joži.
Matija Ferlin (Zbor Praksa)
Radovi su usidreni u pitanjima vezanim za oblikovanje suvremenosti kroz praksu umjetnosti, te isprepleteni s ‘regionalnim’ posebnostima: od rudarske prošlosti Labina, povijesti štrajkova i radničkih pobuna, napuštanja ekstraktivnih izvora energije i razvoja ekoloških projekata, preko antičkih i antifašističkih spomenika, fašističke arhitekture, posječenih hrastova, do razvoja turizma, egzodusa i deindustrijalizacije posljednjih desetljeća, tolerancije i kozmopolitizma.