MONOGRAFIJA

Arhitekt koji je volio nebodere

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 16.11.2009. u 17:16

Osim Zagrepčanke, Jelinek potpisuje i osam nebodera u Zapruđu i Trnskom te tri nebodera u Veslačkoj

ZAGREB - Promocija monografije arhitekta Slavka Jelineka održat će se sutra u 18 sati u DAZ-u, kad će biti i otvorena izložba njegovih radova.

Autorica monografije je Renata Margaretić Urlić. I da je napravio samo Zagrepčanku, danas 85-godišnji Jelinek autor je koji bi debelim slovima ostao upisan u povijest arhitekture. Naime, ni jedna druga građevina još od katedrale, pa niti jedna poslije, nije se uspjela nametnuti kao snažan urbani znak u Zagrebu poput Zagrepčanke, koja je sagrađena 1976. godine, no na papiru je zamišljena čak devet godina ranije. Rezultat je Jelinekovih višegodišnjih istraživanja na polju gradnje nebodera, među kojima su i osam nebodera u Zapruđu te u Trnskom.

Radikalne promjene

Naime, ako se izuzme Zagrepčanka, cjelokupni opus ovog autora mogao bi se opisati kao potraga za idealnim stanom, u ne tako savršenim uvjetima gradnje često malih stanova. U nizu realizacija posebno se ističu tri nebodera u Veslačkoj ulici i veliki neboder u Maksimiru, budući da je Jelinekov opus ponajprije vezan uz njegov rodni grad, Zagreb. Kroz rad jednog autora u monografiji se prati šire područje: promjene u razvoju stanogradnje, od socijalno osjetljivih stambenih projekata iz pedesetih godina, u kojima Jelinek posebno vodi računa o planiranju zajedničkih sadržaja, i niza detalja poput odlagališta za dječja kolica i bicikle, do sedamdesetih godina, kada radi tržišno isplativije projekte. Dakle, iako je bila riječ o istom političkom sustavu, otkrivaju se radikalne promjene gospodarskog konteksta stanogradnje.

Stanovi za tržište

Naime, dok je Jelinek bio na čelu biroa AGI-46, od 60-ih godina pa sve do umirovljenja 1985, bilo je to doba golemog zamaha izgradnje “stanova za tržište”, koje su se odvijale pod poticajnim krilaticama “Jedan kat za jedan dan”, ili “Za 14 dana pod krovom”. U to je vrijeme ovaj produktivan autor sagradio 29 nebodera, 26 zgrada i dva veća stambena niza u Karlovcu i u Staglišću, zatim dvije škole, dvije sportske dvorane, više od desetak interijera...

Ipak, najbitniji je doprinos dao u izgradnji poslijeratnog Zagreba, posebno Novog Zagreba, koji tek sada dobiva potrebnu valorizaciju uspješnog arhitektonskog planiranja.

Izdvajamo