NAKON REBALANSA

BEZ ČEGA JE OSTALO MINISTARSTVO KULTURE Previše su nam uzeli. Čeka nas kolaps kulture

    AUTOR:
    • Adriana Piteša

  • OBJAVLJENO:
  • 29.03.2014. u 11:40

Dragan Matić/CROPIX

Samo 0,49 posto iz državnog proračuna ide za kulturu, a europski ideal je jedan posto. Od pristiglih prijava tek ih je pola dobilo potporu

Katastrofalno, iznimno mali proračun, stravičan pad - samo su neki termini kojima se služilo na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture na kojoj su trebali biti predstavljeni rezultati raspisanih natječaja za javne potrebe u kulturi.

Prostora za raspravu o tome zašto je novac dobio projekt A a ne projekt B nije bilo jer su ministrica kulture Andrea Zlatar Violić i njezin zamjenik Berislav Šipuš presicu iskoristili kako bi ukazali na alarmantan položaj kulture u razdiobi državnih sredstava.

Alarmantna situacija

Ukupni poračun Ministarstva kulture za 2014. godinu prije rebalansa iznosio je 792,76 milijuna kuna, što je dvadesetak milijuna kuna manje od proračuna za 2013. godinu. Rebalansom proračuna sredstva su smanjena za dodatnih gotovo 22 milijuna kuna. Treba naglasiti kako to znači da je kultura pala na 0,49 posto državnog proračuna, što nas stavlja među neslavne rekordere u Europi. Ideal izdvajanja za kulturu je jedan posto državnog proračuna. Posljednji put kad se Hrvatska tome približila u zadnjih sedam godina bilo je 2008. godine, kad je za kulturu izdvojeno 0,92 posto državnog proračuna. Situacija je alarmantna u područjima međukulturne djelatnosti, investicija i zaštite kulturne baštine.

- Na razini su ispod kojih se ne može ići jer je ugrožena elementarna djelatnost Ministarstva kulture u očuvanju kulturne baštine - istaknula je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Navedenim sektorima odobreno je manje od 10 posto prijavljenih programa.

Na natječaje Ministarstva kulture ukupno je prijavljeno 7346 programa, s tim da još nisu raspisani natječaji za sedam programskih područja, na kojima se očekuje još 5 tisuća prijava. Od pristiglih prijava, prihvaćeno je njih 52,6 posto. Raskorak između želja (potreba) i stvarnosti još je jasniji ako se ima na umu da su se od Ministarstva kulture tražile 1,72 milijarde kuna. Odobreno je samo 12 posto, odnosno 206,6 milijuna kuna. Projekcija je da će do kraja ove godine biti više od 12 tisuća prijava, a iznos traženih sredstva veći od 1,8 milijardi kuna - što je više od dva proračuna Ministarstva kulture.

Ministrica Zlatar Violić smatra da je pojačan pritisak na Ministarstvo kulture zbog smanjenja sredstava za kulture lokalnih zajednica.

Na pitanje o tome gdje će se rezati ako dođe do novog rebalansa, ministrica je odgovorila kako prostora za rezanje više nema.

- Ako se i dalje bude štedjelo, to će biti moguće jedino putem zakonskog udara na smanjenje plaća. Jednom kad su rezultati natječaja objavljeni, oni se ne mogu poništiti - istaknula je Zlatar Violić, dodavši da ne postoji mogućnost da neki od još uvijek neraspisanih natječaja budu preskočeni zbog štednje.

Najveći pad 2009.

Državni proračun je, rečeno je, od 2008. godine rastao za 23 posto, dok je proračun za kulturu pao za 34 posto. Za “živu kulturu” 2008. godine izdvajalo se 509,706 milijuna kuna, dok je taj iznos prošle godine pao na 282 milijuna kuna.

Ministrica kulture napomenula je kako se najveći pad dogodio 2009. godine, za vrijeme mandata bivše vlade. Zasebna tema bila je i plaće djelatnika za kulturu, za što trenutno nedostaje 11,25 milijuna kuna, a što se najvećim dijelom planira riješiti novim kolektivnim ugovorom za djelatnike u kulturi. Sudeći po izjavama Berislava Šipuša, pregovori sa sindikatima bili su uspješni. Početkom svibnja, pak, uvjerena je ministrica kulture, konačno će biti poznat novi intendant HNK Zagreb, a krajem ljeta krenut će se u raspisivanje natječaja za Povijesni muzej.

Izdvajamo