IZ BOGATE ARHIVE

CHAGALL, PICASSO I MIRÓ U MUZEJU GRADA ZAGREBA Malo je poznato da je plakat za Zagrebačke soliste oblikovao slavni bjeloruski slikar

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 22.01.2020. u 15:52

Privatna arhiva, Muzej grada Zagreba

Povijest proslavljenog zagrebačkog gudačkog ansambla, koji je upravo navršio 66 godina, predstavljena je kroz izloške iz njihove bogate arhive

Malo je poznato, dapače, u javnosti je gotovo pa nepoznato, da je plakat za Zagrebačke soliste oblikovao slavni Marc Chagall, veliki bjeloruski slikar židovskog podrijetla.

Oblikovao ga je za nastup ovih glazbenika krajem studenog 1975. godine u Nici u sklopu njegovog muzeja u tom gradu. Plakat je znameniti slikar i potpisao, zahvalivši im pritom. Chagall je tada u svojim poznim godinama života, slobodnim stilom slika anđele, ptice, biljne motive...

Ovaj se Chagallov rad može pogledati na izložbi Zagrebački solisti koja je otvorena u Muzeju grada Zagreba. Na izložbi su i medalje koje su ove glazbenici dobili, kao nagradu za svoj rad, jednu je izradio Pablo Picasso, drugu Joan Miró.

Privatna arhiva

 

Pozivi iz Pariza

Izložba u MGZ-u traje do 8. ožujka. Kustosica Marina Perica Krapljanov odradila je velik posao. Posao joj je, doduše, olakšala činjenica da je Vilko Bačić, violinist, skupljao od prvog nastupa sve što je ikada u tisku o solistima objavljeno. Ima tog arhivskog materijala, izmjerili su, više od pedeset kilograma.

“Solisti su sudjelovali na dobrotvornim nastupima u UNESCO-u”, kaže kustosica. “Pozivali bi ih kada su imali neku obljetnicu i proslavu, i u znak zahvalnosti za sudjelovanje u koncertima dobili su medalje. Iz UNESCO-a su zvali, naravno, umjetnike koji su na vrhuncu moći, pa tako i Picassa i Miróa na vrhuncu njihovih karijera.

Motivi su miroovski cirkularni centrični prikaz tri zvjezdice i Picassove izlomljene linije, apstrakcija. Fizički su ove medalje male, no činjenica da su ih Zagrebački solisti dobili dva puta i da su bili UNESCO-ovi gosti puno govori o Zagrebačkim solistima. Podsjećam i da ih je znameniti Rubenstein zvao da mu sviraju na njegovom 75. rođendanu. Medalje su sačuvane u arhivi, a Chagall je privatno vlasništvo Tonka Ninića.”

Tisuće koncerata

Zagrebački solisti, gudački komorni ansambl, osnovan je 1953. u okviru glazbene redakcije Radio Zagreba. Glazbeni debi imali su 5. siječnja 1954. u Bjelovaru, nakon čega su proputovali cijelu zemaljsku kuglu, nastupili na oko četiri tisuće koncerata, na stotinama pozornica.

U postavu su izložbe svi zagrebački solisti, od vremena Janigrova prvog postava pa do danas. Među imenima koji se ističu su kontrabasist Mario Ivelja, maestro Tonko Ninić, potom Višnja Mažuran, čembalistica i pijanistica.

Želja o stvaranju ansambla po uzoru na I Virtuosi di Roma započeo je u poslijeratno doba violist i muzički urednik Stjepan Aranjoš, upućen u glazbene tokove i događanja u Europi. Za voditelja se odlučio za Antonia Janigra, koji je imao svjetsku violončelističku reputaciju. Janigro je, bilježe kronike, bio oduševljen pozivom. Uključili su i Ivu Vuljevića, direktora Muzičkog odjela Radio Zagreba, za koji je Aranjoš napisao da je “u poslu prodoran, nezaustavljiv. Oduševljen viješću o novom ansamblu.

Uvjereni smo da ćemo nas trojica provesti zamisao. Znao sam da je Vuljević jedini sposoban pridobiti upravu Radio Zagreba da i financijski i administrativno preuzme u svoje okrilje naš ansambl i od prve probe omogući Janigru i njegovoj trinaestorici da mogu misliti samo na svoj umjetnički napredak”. To je bio početak Zagrebačkih solista.

Spomenar iz 60-ih

Osim kroz arhiv Vilka Bačića, kustosica je izložbe u osvještavanju konteksta imala pomoć i u spomenar-knjizi, pedantno dizajniranoj, bilješkama o nastupima solista koju je vodila Dora Polić, šezdesetih godina. Zabilježeni su rasporedi nastupanja od Meksika, Antila, Venezuele, Kolumbije, Ekvatora, Perua, Čilea, Argentine, Brazila...

Solisti su bili gosti na čuvenom Festivalu u Pueblu u Meksiku, u Buenos Airesu u Teatro Colon, u Mozarteum Argentino, Asociacion Wagneriana. Na Kubi su njihova slava i prepoznatljivost iskorištene i za promociju, reklamu čuvenoga bezalkoholnog napitka. Iz Meksika je i slavni violinist Henryk Szeryng s kojim su Zagrebački solisti nastupali još od 1956. diljem svijeta na svim velikim i priznatim pozornicama. U Americi su, pak, prvi put nastupili na brodu Liberté kojim su doplovili iz Europe. Uslijedile su velike koncertne dvorane u New Yorku, Chicagu, Washingtonu.

Solisti su bili senzacija i zvijezde. O njima su pisali kritike i u The New York Timesu. U tim je dnevnim novinama pisalo: “Neizmjerno toplo i muzikalno... Besprijekorna intonacija...” Nastupi u sklopu turneja po Americi održavani su od Kennedy centra, Carnegie Halla, Lincoln centra, Metropolitan muzeja, do nastupa u zgradi Ujedinjenih naroda na East Riveru. U Americi je, kako tumači Marina Perica Krapljanov, interese solista zastupao čuveni Hurok, producentska kuća, a koji je pod svojim producentskim okriljem imao najveće glazbene interprete svijeta.

Izložba prati nastupe brojnih svjetskih i domaćih vrhunskih glazbenika koji su s njima nastupali, među primjerima su Henryk Szeryng, fantastični meksički virtuoz na violini, flautist Sir James Galway s kojim su Solisti snimili jednu od najtiražnijih gramofonskih ploča klasične glazbe, antologijska “Godišnja doba” Antonia Vivaldija, oboist Han de Vries...

Youtube kanal

Danas imaju punih šezdeset šest godina. Rođendan su proslavili s gošćom Monikom Leskovar.

“Zagrebački solisti danas koriste nove komunikacijske kanale i stvaraju novu publiku, s kojom, nastupajući na javnim prostorima, komuniciraju u pravom smislu riječi, naravno putem glazbe, odnosno neposrednim, otvorenim muziciranjem”, kaže Marina Perica Krapljanov. “Koriste YouTube kanal kako bi učinili dostupnima svoje izvedbe na koncertima.

Objavljuju svoje najave i događanja putem društvenih mreža. Nastupili su, izvan klasičnih prostora, na Gradskoj tržnici Dolac, Zračnoj luci Franjo Tuđman, na Cvjetnom trgu, Zoološkom vrtu ‘među’ lavovima s dijelovima kompozicije ‘Karnevala životinja’ Camillea Saint-Saënsa. I rade ono što najbolje znaju, muziciraju”.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo