IZLOŽBA DOLAZI U ZAGREB

De Niro, Warhol i Obama: Kako ih je 'razotkrila' Brigitte Lacombe

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 22.08.2019. u 08:24

Sarajevo Film Festival / PROMO

Brigitte Lacombe

Prije Sarajeva umjetnica je nakratko svratila u Zagreb kako bi se upoznala s prostorom u kojemu će izlagati

“Ne postoji pravilo kako definirati dobru fotografiju s filmskog seta. Svaka fotografija koja je dovoljno snažna i koja nam nešto kazuje o stvaranju filma je dobra.

Sviđaju mi se one fotografije koje su mješavina realnosti i zbivanja na filmu”, rekla je Brigitte Lacombe nedavno, komentirajući snimanje filma, prvog na kojemu je sudjelovala, a koji je lansirao njezinu karijeru “Svi predsjednikovi ljudi”.

Redatelja filma Alana J. Pakulu opisala je kao “visokog, zgodnog muškarca. Svi su bili svjesni, osim toga, kako on nije bilo koji redatelj, već uistinu majstor filma”.

U nekoliko ga je scena snimila samog, u nekoliko s njegovim glavnim glumcima. Jedna od upečatljivijih fotografija sa snimanja je kada ih sve zajedno snima na krovu, pri povratku s ručka, uživljene u svoje uloge, a uz Pakulu su na slici Robert Redford i Dustin Hoffman, veliki glumački talenti. S njima je i Gordon Willis, direktor fotografije. “Bila sam svjesna njegova nevjerojatnog rada na ‘Kumu’. Bio je uvijek tih, pomalo i zastrašujuć.”

Širok raspon

Francuska fotografkinja Brigitte Lacombe, najpoznatija po filmskoj fotografiji, autorica koju na svojim setovima uvjetuju majstori kao što su Martin Scorsese, Quentin Tarantino, Sofia Coppola, Steven Spielberg, Sam Mendes, Wes Anderson, Bernardo Bertolucci i Sydney Pollack, izložbu je svojih fotografija otvorila u Sarajevu, u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine, u sklopu 25. Sarajevo film festivala. Nakon toga će izložba biti i u Zagrebu, u Francuskom paviljonu. Inspirativni izlagački prostor Francuskog paviljona već je, nakratko, obišla, prije Sarajeva.

Brigitte Lacombe snimila je neke od najpoznatijih filmskih protagonista današnjice, u širokom vremenskom rasponu. Na setu filma “Kramer protiv Kramera”, 1979. godine, snimila je Meryl Streep (i inače potpisuje neke od poznatijih portreta ove glumice) i Hoffmana, a na setu filma 2003. Margot Robbie i Leonarda DiCaprija. Prizor je to, na potonjoj fotografiji, na kojemu se glumci spremaju se za sljedeću scenu na brodu, ali se vidi i što filmska ekipa radi. Upravo je to je ono što autorica smatra najuspješnijim, o čemu govori, spoj realnosti i filma.

No, nije isključivo riječ o filmskim protagonistima. Andyja Warhola, likovnog umjetnika, oca pop arta, snimali su mnogi, bio je zahvalan model i karizmatičan na fotografijama. Brigitte Lacombe snimila ga je vrlo ozbiljnog izraza lica, na starinskoj fotelji presvučenoj bijelom plahtom, pomalo i neurednoj, s knjigom koju drži među nogama. Koja je to knjiga, ne vidimo. Pozirao joj je u Parizu, godinu dana nakon što je bila dio ekipe “Svi predsjednikovi ljudi”. Još se jedna velika umjetnica našla pred kamerom francuske fotografkinje, no puno kasnije, a riječ je o Louis Bourgeois. Njih dvije dijele i neke sličnosti, obje su se iz Francuske preselile u New York.

Snimila je jednu od najboljih fotografija ove umjetnice, u njezinim zrelim godinama, a Louise je doživjela gotovo stotu i bila je aktivna do kraja. Kasnije je Brigitte Lacombe prepričavala kako je kiparica Bourgeois, a snimanje je bilo dogovoreno uz intervju za The New York Times, naručila da joj dođe osobno predati fotografije na autorizaciju, a srce joj je puklo kada je neke od njih izrezala škarama. One koje je smatrala dobrima je ostavila i sve je završilo prijateljstvom. Ostale su fotografije zaigrane umjetnice u prevelikom baloneru.

“Moje fotografije ogoljuju osobe na neki način, iako osobe na njima nisu nage”, pokušala je jednom objasniti.

Dylan na ranču

Pozirali su joj i Barack Obama, prije predsjedničke kandidature, antropolog Claude Lévi-Strauss u Francuskoj, Dalaj lama u Indiji te Bob Dylan na njegovu ranču u Malibuu, 2004.

Godine 1999. snimila je i modele, jedna je tada već pomalo na zalasku karijere, Twiggy, a druga je u usponu, Kate Moss. Iako preferira crno-bijelu fotografiju, snima i u boji.

Danas Brigitte Lacombe kada ne putuje, a putuje mnogo, živi u New Yorku, gdje ima svoj studio i u njemu popriličan broj zaposlenika. Njezina životna priča kaže da je rođena 1950. u malom mjestašcu Alèsu. U njezinu ranu djetinjstvu preselili su u Pariz. Napustila je srednju školu, kada joj je bilo sedamnaest godina, i počela raditi za Elle. Prisjećala se da je bila jedina žena u laboratoriju u kojem su razvijali fotografije.

Kasnije je radila i za Vanity Fair, Glamour, The New Yorker, GQ, The New York Time Magazine, da nabrojimo samo neke. Presudan je za njezinu karijeru bio odlazak na Filmski festival u Cannes, gdje je upoznala Dustina Hoffmana. Poslali su je, iako mladu, na festival jer je blizu Cannesa imala obiteljsku kuću u kojoj je mogla odsjesti. Fotografijom se, inače, bavila od djetinjstva, pod utjecajem oca. Poznanstvo s Hoffmanom bilo je presudno jer ju je kasnije pozvao na snimanje Pakulinog filma.

Ranjiv trenutak

Jedan od prvih poslova joj je dao i snažno je na nju utjecao Peter Knapp. Ovaj legendarni art direktor Ellea poznat je i hrvatskoj publici jer je s Marijom Tonković svojedobno odabirao hrvatske fotografe za izložbu u Francuskoj. Među mnogima je odabrao, podsjetimo, Tošu Dabca, Milana i Slavku Pavić...

Jedna od poznatijih njezinih radova, a korištena je i kao poziv za sarajevsku te zagrebačku izložbu, ona je na kojoj Robert De Niro i Martin Scorsese razmjenjuju poglede, one kakvi su mogući samo između dobrih, starih prijatelja.

Njezina je tajna, rekla je jednom, u tome da uspostavi emotivnu poveznicu s protagonistima njezina rada. “Njihov je ranjiv trenutak, ranjiv i za mene. Moramo postići dobru vezu, moraju mi vjerovati mi da snimam s dobrom namjerom.” Na pitanje kako to, konkretno, postići, odgovorila je protupitanjem: “To je dio misterije, nije li?”.

Njezin je najjači medij, reći će i sama, portret. “Volim snimati portrete. U njima je moja snaga, snimam ih dugo i nisam se umorila. Radoznala sam i to mi pomaže u poslu.Portreti koje snimam su jednostavni, klasični i intimni. Pomalo ogoljeni. Oni su suradnja između dvije osobe, oni koji se snimaju moraju biti spremni pokazati se, izložiti. Čitav taj proces može biti pomalo zastrašujuć za obje strane”, rekla je u intervjuu programa Creative New York njujorške MoMA-e. Izlagala je u nekim od najvažnijih muzeja svijeta, radila je modne kampanje za Chanel, Dior, Pradu...

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo