PARALELNE IZLOŽBE

DRUKČIJI POGLED NA MEŠTROVIĆA UMJETNICE IVANE TKALČIĆ Kako je jedna mlada umjetnica interpretirala djela velikog kipara upotrebom Googlea

    AUTOR:
    • Romina Peritz

  • OBJAVLJENO:
  • 28.01.2020. u 08:10

 

Još do kraja ovog tjedna (2. veljače) u Atelijeru Ivana Meštrovića u Zagrebu te Galeriji Meštrović u Splitu može se pogledati zanimljiva izložba mlade umjetnice Ivane Tkalčić A(rtificial) I(ntelligence) I i II koja donosi drukčiji pogled na djela velikog kipara.

Umjetnica na izložbama u Splitu i Zagrebu istražuje, naime, na koji način umjetna inteligencija vidi skulpture i freske iz postava Atelijera i Galerije Meštrović pa tako među ostalim analizira skulpture “Psiha”, “Bogorodica s djecom”, “Moja mati”, “Djevojčica pjeva”, “Vestalka”, “Job”, “Adam i Eva”, “Žena kraj mora”, “Vječno razapeti”, uz pomoć open source alata i platformi: Microsoft (Azure), Google (Google cloud), Clarifai, Betaface, YOLO. Radovi koji su nastali tim procesom izloženi su uz analizirane skulpture, a sam način prezentacije nameće gledatelju brojna pitanja kojima se bavi umjetnica: koje asocijacije, poveznice i vizualizacije nastaju kad se skulpture i freske predoče umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju, jesu li tegovi i opisi koji oni nude puno drugačiji od interpretacija kustosa i posjetitelja, može li AI stvoriti nova djela temeljem viđenih skulptura Ivana Meštrovića.

Analiza i kreacija

Kako zaključuje kustosica Barbara Vujanović u svom tekstu u katalogu izložbe, koji će danas biti promoviran u Atelijeru Meštrović uz predavanje Frana Jurišića na temu umjetne inteligencije: “ovaj izložbeni projekt razmatra supostojanje obaju načina, obiju stvarnosti, šireći istovremeno polje razumijevanja Meštrovićeve umjetnosti, kao i mogućnosti korištenja novih tehnologija”.

Zagreb, 270819.
Lauba.
Izlozba Ivane Tkalcic naziva Back when Pluto was a planet.
Na fotografiji: Ivana Tkalcic.
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Ronald Gorsic / CROPIX

Ivana Tkalčić

 

O samom postupku kojim se služi Ivana Tkalčić kaže kako se posredstvom platformi otvaraju različiti linkovi, poput onih s YouTubea te fotografije drugih djela koje umjetna inteligencija prepoznaje kao slične te u zbroju svih informacija gledatelj je pozvan da tu analizu suoči s vlastitom. Time se, kako navodi, otvaraju neke nove interpretativne mogućnosti, upravo začudnim i često nelogičnim asocijacijama.

“Autorica umjetnoj inteligenciji ne daje samo zadatak da analizira nego i da kreira. Na osnovi bogate fototeke Muzeja Ivana Meštrovića, koji sadrži tisuće fotografija djela, od kojih brojna nisu sačuvana, umjetna inteligencija je krenula stvarati vlastite kompozicije”, ističe kustosica.

“U nejasnim konturama prepoznaju se Meštrovićeve skulpture ili se pak razaznaje sličnost s ostvarenjima njegovih suvremenika poput Augustea Rodina, Constantina Brâncușija i drugih umjetnika..”

Legenda o golemu

Barbara Vujanović podsjeća i kako umjetnica u fokus stavlja relevantnu temu umjetne inteligencije koja je danas nezaobilazni dio naše svakodnevice no čiji počeci sežu mnogo dalje i dublje.

“Još će se u Bibliji, odnosno u židovskom misticizmu, javiti pojam ‘golem’ koji označuje materiju bez forme, ljudsko biće koje nije u potpunosti završeno. Pojam se u početku odnosio na Adama, ali se kasnije formirala legenda o Golemu, to jest o rabinu Judi Levu ben Bezabelu, koji u 16. stoljeću u Pragu oblikuje fantastično biće, koje će umjetnici od 19 stoljeća naovamo shvaćati kao utjelovljenje umjetne inteligencije.”

Ivana Tkalčić rođena je 1987. godine u Sisku, diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti i magistrirala ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Do sad je izlagala na brojnim skupnim i samostalnim izložbama od Zagreba preko Beča i Rotterdama do São Paula i Ciudad de Méxica. Njezine zadnje izložbe A(rtificial) I(ntelligence) I i II dio su projekta MEŠTART, koji već deset godina u Muzeje Ivana Meštrovića dovodi suvremene umjetnice i umjetnike.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo