Kako je i obećala nova ravnateljica londonskog muzeja Tate Modern, Frances Morris, ovaj je vikend, pri otvorenju novoga dijela muzeja, bilo “slavlje umjetnosti”. Londonci galeriju nazivaju i “katedralom kulture”, a čestitkama se pridružio i novi gradonačelnik Londona Sadiq Khan.
Prvi Tate podigao cijene
Autori novog produžetka švicarski su arhitekti Herzog i de Meuron, koji su također i autori prethodnog Tate Moderna, sagrađenog na mjestu nekadašnje elektrane na Banksideu, jugu Londona. Prvi Tate, manji, otvoren je 2000. godine i posve je izmijenio taj dio Londona koji je živnuo i povećale su se cijene stanova. Arhitekti su godinu dana kasnije dobili najvažniju arhitektonsku nagradu na svijetu, Pritzker, a Tate Modern je postao najposjećenija europska galerija s 5,7 milijuna ljudi godišnje.
Vidikovac, New Tate Modern, London
Frances Morris, kustoska zvijezda koja je u nedavnom intervjuu “priznala” kako je prvi put u muzej ušla kao srednjoškolka da se “zaštiti od kiše”, uzela je u obzir statistiku da je čak 3,5 milijuna posjetitelja mlađe od 35. Kako Morris sada hvale kritike, u postavu je “uspjela dosad neviđeno: napraviti poveznicu između umjetnosti s početka 20. stoljeća i današnje, izvan klasičnog muzejskog postava, u pristupu bliskom mlađim generacijama”. Na poziciji je zamijenila Sir Nicholasa Serotu koji je otišao za ravnatelja u Berlin, a prije odlaska je izjavio kako je najvažniji posao bio “definirati novi tip muzeja, odnosno što je muzej danas”, pa je tako Tate Modern i prvi svjetski muzej koji ima posebne prostorije samo za performanse i izvedbene umjetnosti.
Novi mediji
Velik dio postava odnosi se na nove medije i ne treba zaboraviti da je najposjećenija izložba suvremene umjetnosti bila ona Olafura Eliassona kojom je u galerijski prostor “prenio” sunce, a vidjelo ju je više od milijun ljudi.
New Tate Modern, skulptura umjetnika Ai Weiwei
U projekt Herzoga i de Meurona, koji nalikuje “zavrnutoj” piramidi, takozvanoj Switch House, uloženo je 260 milijuna funti. Jedna od najvećih javnih kampanja za prikupljanje novca vezana je upravo uz Tate Modern. Prvi je predviđeni datum otvaranja bio onaj uz Olimpijske igre 2012., no projekt se “malo” oduljio pa je otvoren četiri godine kasnije, uoči ljeta 2016. godine.
Tate Modern, preko puta katedrale Svetog Pavla, gotovo je olimpijskih proporcija i ujedno najveći muzej za suvremenu umjetnost na svijetu. Visok je 65 metara, na južnom je dijelu “starog” Tatea, ima deset katova i sa svih se pruža panoramski pogled na cijeli grad. Kritika piše i kako je riječ o najvažnijem britanskom kulturnom projektu poslije Britanske knjižnice koja je sagrađena 1998. godine.
'Pauk' Louise Bourgeoisa, New Tate Modern
Arhitekti ne negiraju da su željeli izvana formirati novu ikonu Londona, katedralu kulture, ali ističu i unutrašnjost. “Velika posjećenost fantastična je za muzej, ali ne uvijek i za posjetitelja. Ponekad trebate i sobe za kontemplaciju, zato su unutarnji prostori vrlo različiti, od onih otvorenih za publiku do izoliranijih”, objasnio je de Meuron. Naime, dok se u prethodnom muzeju kretalo iz jedne sobe u drugu, u ovom postoje i prostori iz kojih se ne može dalje, kao i oni koji su posve izolirani od okoline.
Inovativan postav
Od umjetnina, vizualno dominira golem “Pauk”, zaštitni znak jedne od najvećih svjetskih umjetnica, francuske feministice Louise Bourgeois, koja je u pauku vidjela, među ostalim, “zaštitu od zla”. Skulpture “Pauka” u nizu su javnih, posebno muzejskih prostora, primjerice i u Guggenheimu u Bilbau.
U bivšem je postavu bilo zastupljeno samo 17 posto umjetnica, što je izazivalo prosvjede, a u novom je postavu (koji je iskoristio čak 60 posto umjetnina koje muzej posjeduje) umjetnica više od polovice.
'Babel' Cilda Meirelesa, New Tate Modern
Marina Abramović ima više prostorija za svoj rad, a definirana je kao “najvažnija umjetnica performansa danas”, a mnogo je i radova Cindy Sherman koja snima fotografije presvlačeći se u različite uloge. U postavu su i minimalističke skulpture Donalda Judda te klaustrofobičan hodnik Brucea Naumanna.
Postav je inovativan i po definicijama stilova pa se, primjerice, pop-art Andyja Warhola vezuje na kubizam s početka 20. stoljeća. Na samom su ulazu postavili nekoliko djela umjetnika s kraja 19. i iz prve polovice 20. stoljeća kako bi uspostavili poveznicu, a među njima su i Edgar Degas, Claude Monet, Georges Braque te Pierre Bonnard.
Osim po pitanju spolova, Tateu su prigovarali i zapadnocentričnost, no u novom je postavu 300 umjetnika iz 50 zemalja, među kojima su oni koji su Zapadu poznati, primjerice Mark Rothko, Agnes Martin i Joseph Beuys, te oni Zapadu manje poznati, no vrlo zanimljivi Meschac Gaba, Sheela Gowda i Cildo Meireles. Kao poveznica novog i starog prostora, u Turbin Hallu je skulptura drva kineskog umjetnika i disidenta Ai Weiweija.
Golemo zanimanje
Interes za novi Tate je golem, a ulaz je i dalje besplatan. Podsjetimo kako je Britanija svojedobno uvela besplatan ulaz za posjetitelje, što su kasnije prihvatile i neke druge zemlje. Naime, pokazalo se da je nakon uvođenja besplatnog posjeta u muzeje broj posjetitelja porastao 87 posto, a brojke od zarade muzeja u udjelu kulturnih i kreativnih industrija su skočile. Financijski je učinak na kraju bio pozitivan jer je bilo više posjetitelja, koji su više kupovali i plaćali sporedne aktivnosti, ručak i slično.
Od izložbi, prva velika koja će se otvoriti (6. srpnja) je ona Georgie O’Keeffe, velike američke umjetnice koja je slikala - simbolične cvjetove.
Switch House, New Tate Modern, London
Nagrađivani tandem koji se poznaje još iz doba studija
Švicarski arhitekti Herzog i de Meuron, arhitekti koji stoje iza trenutačno najvažnijeg europskog kulturnog projekta, Tate Modern, i sportskog, stadiona za Europsko prvenstvo u nogometu u Bordeauxu, dobitnici su i najvažnije svjetske nagrade za arhitekturu, Pritzker, koja im je uručena 2001. godine.
Obojica su rođena 1950. u razmaku od nekoliko dana, a upoznali su se tijekom studija.
Imaju poslovnice u Londonu, San Franciscu, Tokiju, Barceloni i Münchenu. Zapošljavaju više od tri stotine ljudi, no nikad nisu upali u klasičnu zamku star-arhitekata da ne uvažavaju kontekst zemlje u kojoj grade. Njihovi najvažniji projekti su: Filharmonija Elbe u Hamburgu, koja se upravo dovršava i izgleda uistinu moćno, Ptičje gnijezdo u Pekingu, golemi dućan Prada u Tokiju, Allianz Arena u Münchenu i umjetnički centar Walker u Minneapolisu. Obojica predaju na ETH u Zürichu, koji se naziva i suvremenim Bauhausom, a kod njih su učili i hrvatski studenti, primjerice Vjera Bakić, koautorica bazena na Sveticama. (P.K.)