U okviru projekta istraživanja pretpovijesnih svetišta u spilji na teško pristupačnom terenu na području općine Gradac otkriveno je Ilirsko svetište s centralnim simbolom zaštitnika. Riječ je o monumentalnoj kamenoj plastici falusnog oblika koja je po svojim karakteristikama jedinstvena u cjelokupnoj ilirskoj kulturi.
Stručnjaci Zavičajne zbirke Gradac otkrili su rezultate prve, početne faze arheoloških istraživanja na području lokaliteta. Točnu lokaciju spilje nisu naveli zbog očuvanja sigurnosti nalazišta. Detaljnije informacije imat će nakon pomnijeg istraživanja, a od Državne uprave za zaštitu spomenika zatražit će da se ova spilja registrira kao arheološko nalazište pod zaštitom.
Makarsko primorje bogati je i nepresušan izvor arheoloških otkrića. Područje je to bogate i u velikoj mjeri još uvijek nedovoljno istražene povijesti. Zavičajna zbirka Gradac već niz godina u okviru svojih redovitih aktivnosti obavlja i aktivnosti vezane za arheološka istraživanja na području općine Gradac.
U okviru projekta istraživanja pretpovijesnih svetišta u spilji na teško pristupačnom terenu otkriveno je Ilirsko svetište s centralnim simbolom zaštitnika. Riječ je o monumentalnoj kamenoj plastici falusnog oblika koja je po svojim karakteristikama jedinstvena u cjelokupnoj ilirskoj kulturi.
Ilirsko svetište, Gradac
Spilja je poznata lokalnom stanovništvu i kroz povijest je služila uglavnom u svrhu zaklona. Prema predmetima pronađenima na ulazu te po natpisima na zidovima (uglavnom imena), stručnjaci su zaključili da su je posjećivali turisti, planinari, lovci...
Monumentalna plastika se nalazi na lijevoj stranici spilje u unutrašnjosti, a nekad je predstavljala simbol plodnosti i rasta. Sama spilja predstavljala je utrobu zemlje odnosno majke. Primjeri iz mitologije koji bi mogli predstavljati zaštitnika svetišta su Dioniz ili Pan.
Svetište su 3. ožujka 2018. otkrili Zlatko i Robert Andrijašević, volonteri Zavičajne zbirke Gradac s višegodišnjim iskustvom u proučavanju kulturne baštine. Prilikom istraživanja spilje u površinskom sloju nađena je alatka kremeno sječivo, kameni ručni žrvanj od granita te ulomci posuda i drski od keramike iz razdoblja od neolita do antike. Ulomci keramike i ostali predmeti pronađeni na do sada obrađenim lokalitetima čuvaju se u lapidariju Zavičajne zbirke i dostupni su javnosti.
Slični primjeri svetišta nalaze se u neposrednoj blizini na otocima te poluotoku Pelješcu. Najpoznatije je od njih svakako Grapčeva spilja na otoku Hvaru, nalazište svjetski poznate hvarske neolitske kulture. U neolitu su već postojala naselja, a pojedine spilje su korištene kao svetišta, gdje su stari neolitici prinosili žrtve, odnosno hranu, ulje, vino itd. u posudama od keramike različite kvalitete, te ih ostavljali uz svetište. Svakako valja spomenuti i svetište u Spili Nakovani na Pelješcu koje je otkriveno 1999. godine, gdje je pronađen i centralni simbol svetišta.
