MONOGRAFIJA

FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI Atraktivan pregled najvažnijih trenutaka u povijesti dizajna

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 07.08.2019. u 22:58

 

Fragmenti dizajnerske povijesti”, volumen prvi, opsežna je knjiga koju je uredio Marko Golub, grafički oblikovao Dejan Kršić, izdavač je HDD kojemu je na čelu Maša Milovac. Knjiga se bavi pretežno novom obradom povijesnih zbivanja u dizajnu, bilo kroz određene pojave, bilo kroz pojedine autore, a sve se to moglo pogledati i uživo tijekom posljednjeg desetljeća u Galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva.

Sve je više dizajnera i teoretičara koji se bave poviješću na ovom području poslije Drugog svjetskog rata, a naročito se to odnosi na otkrivanja novih imena iz poslijeratnog doba kada se dizajneri imenom i prezimenom nisu potpisivali, već je potpisivan kolektiv. Podsjetimo kako je neka od prvih tumačenja na tom području napravila Koraljka Vlajo, inače kustosica Muzeja za umjetnost i obrt.

U uvodu Marko Golub piše kako mnoge izložbe i projekti polaze od želje za demisifikacijom ideje dizajna kao nečeg ekskluzivnog i nedostižnog, no ne bih se složila s nastavkom te rečenice da takve stereotipe potiču prije svega mediji, rekla bih da to prije čini dio dizajnera samih. No, isto tako vjerujem da će se upravo i ovakvim izdanjima postići da se više približimo jedni drugima. U knjizi je i dizajnerski timeline, s najvažnijim događanjima na ovom području, a koji počinje četrdesetih godina. U tom je timelineu vrlo pažljivo birano što će biti zastupljeno kao bitno, od dizajnerskih radova slikara, preko naslovnica novina, pa nadalje.

 

Što se tiče tema kojima se knjiga bavi, jedan mi je od najdražih projekata koji mi je ostao u sjećanju, a može se pratiti i dalje preko weba, onaj “Dizajnerice: kontekst, produkcija, utjecaji 1930.-1980.” Maje Kolar i Maše Poljanec. Neka su se od imena žena dizajnerica koje su autorice izložbe istražile ranije tek usputno spominjala, druga čak i nikako, tek par ih je ipak imalo monografije. Autorice su, u svakom slučaju, uspjele ukazati na opuse trideset žena koje su oblikovale u navedenom razdoblju, a preko dizajna, naše živote. Još jedna je izložba obrađena tematski postavila temelje za sva daljnja tumačenja, autorice su Lana Cavar i Narcisa Vukojević. One su, pak, tragale za dizajnerima koji su oblikovali naslovnice knjiga između 1945. i 1990. godine, a mahom su bili nepotpisani, naziv je projekta bio “Iskopavanja: Sudi knjigu po koricama”.

 

Koraljka Vlajo, pak, istražila je Odjel dizajna Rade Končara sedamdesetih i osamdesetih godina, pri čemu je naišla na čitav niz zanimljivih dizajnerskih ličnosti. Izložba “XXXX – četiri časopisa koja se ne srame” tematizirala je četiri časopisa koji su se bavili seksualnošću, Twen, Paradoks, Start i Playboy. Saznali smo i o utjecaju reklamne agencije Ozeha na estetiku ovih područja. Jedna je od tema u knjizi socijalistička disco kultura, potom vizualni jezik disca, pa dizajn za nesavisnu glazbu u Hrvatskoj u novije vrijeme...

 

Od pojedinačnih autora, bavili su se u HDD-u, a spomenimo samo neke, opusom nedavno preminulog oca Zapruđa, arhitekta i dizajnera Bogdana Budimirova, otkriće je bio i Davor Grünwald, dizajner koji je emigrirao u Kanadu, a autor je među ostalim svima poznatih kalkulatora koje je radio za Tvornicu računarskih strojeva. Goran Martin Štimac bavio se pitanjem koliko je djelovanje Romana Cieślewicza, znamenitog dizajnera, ostavilo tragove na njegovim kolegama. Često je o značaju ovog dizajnera podsjetimo, znala pisati i znamenita teoretičarka umjetnosti Vera Horvat Pintarić. Treba, svakako, pohvaliti i dizajn knjige s fotografijama postava i posjetitelja izložbi, radova pojedinih autora. U svakom slučaju, veselimo se sljedećem volumenu i preporučamo ovaj prvi.

Izdvajamo