Vidjevši što se dešava s izbjegličkom i financijskom krizom u Europi, splitski medijski umjetnik mlađe generacije Gildo Bavčević prošle godine otišao je u Grčku, te u suradnji s mladom glumicom i performericom Tinom Keserović snimio video rad Europa spava u kojem ženska figura, kao alegorija Europe, sporo i zamuckujući pjeva Beethovenovu Odu radosti na njemačkom jeziku.
Ispred njenog nagog tijela je zastava Unije, a umjetnik, sjedeći polugol, plavom bojom prekriva europske žute zvijezde, dok sve ne nestanu i stope se s pozadinom. Rad je sniman noću, na atenskom brežuljku s kojeg se vidi Partenon i Akropola, simboli rađanja europske civilizacije.
EU SLEEPING / 2015 from gildo bavcevic on Vimeo.
Crvena boja dominira i posljednjim radom na izložbi nazvanim Buđenje Europe. Gildo sada u crvenom kostimu super junaka, ispred jednako obojene zastave Europske unije, crvenom bojom prekriva tijelo žene odjevene u boje njemačke zastave. Stojeći na bijelom podestu, žena nevoljko izvikuje stihove pjesme 'Krvavo crvena zastava' odnosno njemačku varijantu popularne talijanske proleterske pjesme 'Bandiera rossa’. Za to vrijeme, Gildo je u početku gotovo udara crvenom bojom da bi je kasnije njome mazao iscjeliteljskim i zaštitničkim pokretima, dok žena napokon iscrpljena i u potpunosti prekrivena crvenom bojom pada.
Taj performans simbolizira lidersku ulogu njemačke kancelarke Angele Merkel u aktualnoj izbjegličkoj krizi. Performans je, dakako namjerno, izveden u njemačkom gradu Jeni, gdje je prvi put, 1919. godine, predstavljena službena njemačka zastava crne, crvene i žuto-zlatne boje, a koju su nacisti, 1933. zamijenili crno crvenom zastavom s apliciranom svastikom.
Gildo Bavčević jedan je od laureata prošlogodišnje ugledne likovne manifestacije Splitski salon, a svoje nove radove izlaže u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar, koja je i pokrovitelj jedne od tri ravnopravne nagrade spomenute likovne smotre.
Prizor iz video rada 'U suradnji s prirodom'
Kustos Mladen Lučić povodom izložbe koja se otvara u četvrtak 17.ožujka s početkom u 19 sati u zagrebačkoj Galeriji Kranjčar, napominje: "Ne bih Bavčevića nazivao aktivistom, premda će on tvrditi da je i to, jer u njegovom radu i ponašanju nema ni minimalne doze agresije što je aktivistima imanentno, već bih ga promatrao kao angažiranog umjetnika koji svojim radovima prije poziva na promišljanje, nego li na izravni bunt i revoluciju... Bavčević se ne bavi dijagnozom i uzrokom, već kritizira sekundarne manifestacije koje monetarna bolest uzrokuje, odnosno problematizira dominantne vrijednosne obrasce suvremenog društva."
Video rad i tri video preformansa ((U suradnji s prirodom, Plastični čovjek stroj, EU spava, EU buđenje)) izloženi na ovoj njegovoj prvoj zagrebačkoj samostalnoj izložbi govore o narušenom odnosu čovjeka s prirodom, odnosno o njenom postupnom odumiranju, kao i o odumiranju značenja Europske unije.