ROVINJ PHOTODAYS

Grand Prix Vinkovčaninu koji fotografira slučajno pronađene dokumente preminulog muškarca i rekonstruira njegov život

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 09.05.2017. u 14:28

Domagoj Burilović / Rovinj Photodays

Lista za i protiv Photodaysa u Rovinju mogla bi biti poprilična. S jedne strane, previše se toga miješa, ne po žanrovima, što je i poželjno, već po kvaliteti, no, s druge strane, vrlo su ambiciozni iz godine u godinu, pa smo zahvaljujući njima vidjeli fotografije Davida Bowieja s potpisom Briana Rašića, ratne fotografije Roberta Cape, ali i njegove portrete npr. Picassa, pa opus Mladena Tudora... I s vremenom postaju sve bolji, pridružili su im se i neki relevantni teoretičari.

Za vikend je otvoreno i trajat će do otprilike kraja mjeseca, ovisno o lokaciji, nekoliko izložbi u sklopu ovogodišnjih međunarodnih Photodaysa. U rovinjskoj Crkvi svetog Tome otvorena je izložba “Balkanska ruta” Matica Zormana.

GEVGELIA,MACEDONIA - AUGUST 8, 2015: A young refugee is looking through a window of train station in Gevgelia, Macedonia, while waiting to board the train headed towards Serbia. Each day about 1500 refugees cross from Greece to Macedonian town of Gevgelia with intention to reach any of European Union countries and to receive status of asylum seekers there.
Matic Zorman

U rovinjskoj Crkvi svetog Tome otvorena je izložba 'Balkanska ruta' Matica Zormana, prošlogodišnjeg dobitnika Grand prixa

 

Zorman je izložbu “zaslužio” kao prošlogodišnji dobitnik Grand Prixa, a u međuvremenu je za jednu od fotografija, djevojčice pod prozirnom kišnom kabanicom u izbjegličkom kampu u Srbiji, u mjestu Preševo, dobio i prestižnu nagradu World Press Photo u kategoriji Portreti, te je i krenuo u potragu za tom djevojčicom.

PRESEVO, SERBIA - OCTOBER 7, 2015: A child refugee is covered with raincoat while she waits in line to get registered in Presevo refugee registration camp. Most of the refugees who crossed Serbia try to continue their route towards Hungary, Croatia, Slovenia and other countries of the European Union.
Matic Zorman

Fotografija djevojčice u kampu zu Preševu dobila je nagradu World Press Photo za portret

 

Fotografije mu objavljuju, među ostalima, The Washington Post, The Independent, Der Spiegel... Riječ je o slovenskom fotografu mlađe generacije, tek je napunio trideset godina, a ako je suditi po ostalim fotografijama iz ciklusa, posebno masovnih scena snimljenih noću, on u sebi, osim žurnalističkog, nužnog za ovakav tip teme, nosi i jak likovni talent. To se posebno odnosi na meko osvjetljenje, gotovo jedan barokni chiaroscuro te na kompoziciju.

Već sam nekoliko puta pisala o kritičarima ratne fotografije, među prvima Marthi Rosler, koja smatra da su neki ratni reporteri motivirani “kombinacijom egzoticizma, turizma, voajerizma, lova na trofeje i sl.”, pisalo se i o namještenosti nekih scena (reporteri koji sa sobom nose dječje igračke na poprište zbivanja pa ih stavljaju po potrebi), no, s druge je strane ipak ona većina koja profesionalno radi svoj posao, kako je, uostalom, rekao Ron Haviv: “Većina nas osjeća da smo prvo ljudska bića, a onda fotografi.” Zorman, jasno je vidljivo na njegovim fotografijama, spada u potonju skupinu. Njegove su fotografije poštene. On sam tvrdi kako je ovaj tip fotografije među ostalim i najbolji način da “uči o životu”, a snimao je i palestinsko-izraelski konflikt u Gazi i arapsko proljeće u Kairu.

U Zavičajnom muzeju u Rovinju izložba je finalista. Ove godine u kategoriji dokumentarne fotografije, koja ove godine dominira na Photodaysima, prvo je mjesto osvojio Joakim Kocjančić, s projektom “Europea”. Na specifičan način bilježi europske gradove, fotografija je reportažna, crno-bijela, drugačija od svega viđenog.

Joakim Kocjančić

Pobjednik u kategoriji 'Dokumentarna fotografija'

 

Međutim, Grand Prix ove je godine osvojio vinkovački fotograf Domagoj Burilović, on fotografira slučajno pronađene dokumente muškarca koji je preminuo i snimajući objekte rekonstruira njegov život. Sam tumači ciklus: “Narativ koji sam posložio na temelju nađenog je bio nacionalistički mit o hrvatskoj emigraciji. Razmišljajući o toj priči postao mi je zanimljiv upravo taj odnos činjenice, odnosno, artefakta i mita”. CVU Batana dom je izložbe o Istri, kustos je Krešimir Oremović, a izlažu među ostalima Janko Belaj i Siniša Hančić, dok je u MMC izložba o Pankrtima, “N’č se ne premakne”.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo