POUKA PRVIH AUKCIJA

Inozemni kolekcionari tek otkrivaju hrvatski art, koji će se i dalje nuditi na aukcijama

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 10.06.2016. u 13:58

Unatoč rezultatima, što dobrim što lošijim, izvrsna je vijest za hrvatske suvremene umjetnike da su se počeli pojavljivati na aukcijama

Interes sa suvremene hrvatske umjetnike, u sklopu porasta interesa za umjetnost Istočne Europe, prvo su počeli pokazivati muzeji, pa su naši umjetnici, na čelu sa Sanjom Iveković i Mladenom Stilinovićem, izlagali u najprestižnijim muzejima svijeta, MoMA-i,Tateu,Centru Pompidou, a vijest o nastupima ovih autora postala je svakodnevnica, u otkrivanju tzv. umjetnosti iza željezne zavjese. No, time se bavila kritika, ne i tržište umjetninama. Na aukcijama su se međutim pojavljivala mahom djela umjetnika moderne, na čelu s Bukovcem i Meštrovićem, za neka od njih kolekcionari su izdvojili i 200 tisuća eura, no najvećim je dijelom riječ o domaćim kolekcionarima.

Prošli tjedan, na aukciji u bečkom Dorotheumu, platno Julija Knifera podano je za 137 tisuća eura, čime je postignut rekord za suvremenu hrvatsku umjetnost prodanu na aukcijama. Iako je početna cijena bila između 10 i 15 tisuća eura, slika s motivom meandra, manjih dimenzija, premašila je sva predviđanja.

Dobra je vijest za hrvatsku umjetnost da je na čelu londonske podružnice Dorotheuma Martina Batović, povjesničarka umjetnosti iz Hrvatske, ona vrlo dobro poznaje umjetnost iz ovih krajeva i dalje će je nuditi na aukcijama. Talijanski galerist Stefano Cortesi u svojoj galeriji u Londonu ovih je dana izložio radove Ivana Picelja. Bivši poslovni čovjek vidio je priliku u djelu umjetnika iz Hrvatske te precizno definirao kako ga zanima “predviđanje trendova i vrednovanje autora iz neposredne povijesti koji su u umjetničkom pogledu vrlo važni, no nije ih još do kraja prepoznalo tržište umjetnina”.

Ovaj tjedan, na aukciji "Suvremeni Istok" u londonskom Sotheby'su ponuđene su umjetnine nekoliko hrvatskih živućih autora. Iznenađenje je za našu publiku da neke od umjetnina nisu prodane, primjerice, djela Kožarića, Bavoljaka, Posavca i Vlaste Delimar.

Naravno da tržište ne može vrednovati rad pojedinog umjetnika, no u ovom slučaju posao koji je prethodio aukciji, kontekstualizacija djela ovih umjetnika na međunarodnom tržištu umjetnina (ne, naravno, u muzejskom kontekstu), nije dobro odrađen. Drugi su prošli solidno, pa je "Starac", siva silueta Borisa Bućana, prodan za 5250 funti, iako je početna cijena bila između dvije i pol i tri tisuće, slika Jurja Dobrovića za 4750 tisuća, što je duplo više od predviđene cijene i sl. Unatoč rezultatima, što dobrim što lošijim, izvrsna je vijest za hrvatske suvremene umjetnike da su se počeli pojavljivati na aukcijama.

Opširnije


Tagovi

Izdvajamo