TRŽIŠTE UMJETNINA

INTRIGANTNO PREDAVANJE O VRUĆIM TEMAMA IZ SVIJETA UMJETNOSTI 'U muzejima je oko 700 djela s Rembrandtovim potpisom. Pola nisu originali'

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 02.03.2019. u 23:10

Marko Todorov / CROPIX

Marijana Bockovac

Hrvatska povjesničarka umjetnosti Marijana Bockovac, inače suradnica jedne nizozemske aukcijske kuće, održala je u Zagrebu predavanje o vrućim temama iz svijeta umjetnosti

Povjesničarka umjetnosti Marijana Bockovac, nekadašnja kustosica Klovićevih dvora i Muzeja Mimara, već dugi niz godina živi u Nizozemskoj gdje priređuje izložbe suvremenih umjetnika i bavi se trgovinom umjetninama.

Među ostalim, suradnica je aukcijske kuće Korst van der Hoeff. Radi i živi u mjestu ‘s-Hertogenbosch, u kojemu je rođen Hieronymus Bosch. O nizozemskom tržištu umjetnina često izvještava za časopis Kontura, a o svemu je jučer održala i predavanje u Muzeju Mimara.

“Radom u manjoj aukcijskoj kući shvatila sam da ljudi često ne znaju što kupuju jer je vrlo malo dodatnih pojašnjenja, pa sam vlasniku te kuće, antikvaru, dala prijedlog da se ta djela kontekstualiziraju. Tako je počeo moj interes za tržište umjetnina”, kaže Marijana Bockovac.

Nekoliko je važnih sajmova umjetnosti u Nizozemskoj na kojima redovito sudjeluje. I sama je i kupac umjetnina.

 

Priča Jana Sixa

Kako kaže za Jutarnji, a moglo se čuti i na njezinu predavanju jučer, u nizozemskoj se, ali i svjetskoj javnosti, kada je u pitanju tržište umjetnina, najviše govori o dva novopronađena Rembrandta i o tim radovima pišu svi vodeći svjetski mediji. “U Rijksmuseumu je trenutačno otvorena velika izložba tog autora, pokazane su 22 slike koje imaju u samom muzeju, 40 crteža i više od stotinjak grafika koje se rijetko izlažu jer su osjetljive na svjetlost”, kaže naša sugovornica koja u priči o novopronađenim djelima tog nizozemskog majstora posebno ističe ime Jana Sixa.

Životnu priču Jana Sixa jučer je objavio i New York Times. Riječ je o poslovnom čovjeku koji je potomak znamenite nizozemske obitelji Six, a čije obiteljsko stablo seže daleko u povijest. Poznato je da su se njegovi preci prije više stoljeća družili s Rembrandtom te je neke od njih i naslikao. Jan Six, kojemu je danas četrdesetak godina, pronašao je slike “Portret mladića” i “Pustite dječicu neka dolaze k meni” za koje se tek treba utvrditi atribucija, no velika je vjerojatnost da je riječ o originalima, što daju naslutiti vodeći stručnjaci, iako su u ovom poslu uvijek svi oprezni.

“U obitelji Six svi se muški potomci zovu Jan i tako već stoljećima. Jan Six ima posebnu intuiciju za ovog umjetnika jer je doslovce okružen njegovim slikama i privatno u svojoj kući”, objašnjava naša sugovornica. Six je sliku “Pustite dječicu neka dolaze k meni” pronašao u jednoj njemačkoj aukcijskoj kući gdje je bila procijenjena na 20 tisuća eura i uspio je nagovoriti investitora da uloži u sliku milijun i pol, pobijedivši i Otta Naumanna, poznatog trgovca umjetninama iz New Yorka. “To i nije velik iznos”, govori naša sugovornica, “ako se uzme u obzir da su cijene tog umjetnika i deset puta veće na tržištu umjetnina.

 

Nedavno su, podsjećam, dva portreta, muža i žene, s potpisom ovog umjetnika kupili Rijksmuseum iz Amsterdama i pariški Louvre zajedno za 160 milijuna dolara i zajedno će ih i izlagati. Rembrandt je u svoje doba imao puno narudžbi od ljudi koji su portretima željeli pokazati svoje bogatstvo”. Bio je i vrlo produktivan umjetnik. “Diljem svijeta u muzejima je nešto više od 700 slika s Rembrandtovim potpisom, od kojih 350 nisu originali. Podsjećam kako je taj umjetnik bio i kolekcionar, otkupio je grafike od jednog svojeg kolege za iznos koji bi danas označio milijune eura. On je iz mlinarske obitelji i kada se to napiše, ljudi misle da su bili siromašni, no nisu siromašni, oni su tada bili respektabilna viša srednja klasa. Majka mu je nakon smrti ostavila veliko bogatstvo, no on je imao život pun uspona i padova.”

Pitanje povrata

Veliku je polemiku u svjetskoj javnosti, nastavlja naša sugovornica, izazvala prošli mjesec i prodaja djela Paula Rubensa na aukciji u New Yorku, u aukcijskoj kući Sotheby’s. Rad, zapravo crtež, studija, skica nagog mladića prodan je za osam milijuna dolara u New Yorku. Nalazio se u posjedu kraljevske obitelji. Kako prepričava Marijana Bockovac, “mišljenja su bila vrlo podijeljena jer jedni smatraju da je kraljevska zbirka dio nacionalne baštine, drugi da je to privatna stvar obitelji, a treći da su mogli prodati rad, ali da su ga prvo trebali ponuditi nizozemskim muzejima za otkup”.

Hrvatska povjesničarka umjetnosti na svojem se predavanju dotakla i pitanja hoće li Etnografski muzej iz Leidena morati vratiti blago iz kraljevske palače Benin u Nigeriju, budući da je jedna od vrućih tema tržišta umjetnina posljednjih godina dogovor oko vraćanja umjetnina kojima su kolonijalne sile “punile” muzeje na Zapadu. Podsjetila je pritom i na činjenicu da je Emmanuel Macron krajem prošle godine obećao vratiti skulpture u Republiku Benin.

Sotheby's
 

Ugledni časopis piše o Lorrainu iz Mimare

U Mimari su nam rekli kako je crtež iz njihove zbirke izašao u posljednjem broju časopisa Master Drawings koji se izdaje u New Yorku. Povjesničar umjetnosti Marcel Roethlisberger, naime, u ovom je časopisu nazvao crtež “Davidov bijeg, povorka vojaka i povratak kovčega saveza u Jeruzalem”, francuskog slikara iz 17. stoljeća Claudea Lorraina, fascinantnim, temeljeći svoj tekst na studiji Slavena Perovića, muzejskog savjetnika Muzeja Mimara.

Djela tog baroknog autora čuvaju se u svjetskim muzejima poput pariškog Louvrea, londonske Nacionalne galerije, Muzeja Boijmans Van Beuningen u Rotterdamu te Muzeja Harvard Art u Bostonu i u posljednje vrijeme postižu poprilične cijene na aukcijama. Tako je jedan njegov rad, procijenjen na 50 tisuća eura, prodan za pola milijuna eura.

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo