ODLAZAK SLIKARA

Ivan Picelj: Velikan na čijem se radu utemeljila hrvatska suvremena umjetnost

    AUTOR:
    • Patricia Kiš

  • OBJAVLJENO:
  • 22.02.2011. u 19:42

Picelj je bio suosnivač dvije najvažnije grupe u novijoj hrvatskoj umjetnosti: EXAT-a i Novih tendencija

ZAGREB - Ivan Picelj umro je u noći s nedjelje na ponedjeljak, mirno u snu, u 87. godini života. Zaspao je tiho u svom stanu, u centru Zagreba, u Gajevoj ulici.

Bio je guru današnje generacije likovnih umjetnika i dizajnera. Inovativni oblici njegove geometrijske umjetnosti iz pedesetih i šezdesetih godina točno su predvidjeli naše doba: estetiku duha epohe koja se pojavila kao posljedica estetike kompjutora. Ivan Picelj bio je suosnivač dvije najvažnije grupe u novijoj hrvatskoj umjetnosti: EXAT-a i Novih tendencija.

Bilo je to u poslijeratno doba, kada je u Kulmerovoj palači bila Galerija suvremene umjetnosti koju je u to vrijeme vodio Božo Beck.

Centar svijeta

Tada je Zagreb bio centar umjetničkog svijeta, a tu su dolazili, te s našim umjetnicima stvarali, i Victor Vasarely i Getulio Alviani. Cijeli se postav Muzeja suvremene umjetnosti, uostalom, bazira na EXAT-u i Novim tendencijama, i cijela se suvremena hrvatska umjetnost, ona koja se oslanja na tradiciju, bazira na njihovoj umjetnosti.

Koliko je njihova geometrijska umjetnost bila hrabra u poslijeratnom razdoblju, u komunističkoj zemlji, kada je vladao imperativ socrealizma, nije teško zaključiti.

Važno je napomenuti da cijela skupina umjetnika nije postupno dolazila do redukcije motiva, već su nakon tradicionalne Likovne akademije odmah preoblikovali svoj umjetnički svijet, onaj bez referenci na predmetni svijet oko sebe. Zanimala ih je sama srž crteža.

Nakon Kristla, Rašice i Srneca, Picelj je posljednji od EXAT-ovaca koji je otišao. Ovi su mladi umjetnici vjerovali da mijenjaju svijet.

Slika iz izloga

Ivan Picelj bio je izuzetno šarmantan, ali i samozatajan.

Često ga se moglo sresti u centru grada, pa iako mu je taj centar bio poput podnevnog boravka, uvijek je bio besprijekorno dotjeran. “On je jednostavno gospodin. Gospodin besprijekornih manira”, “Imao je blage crte lica, no strog crtež”, opisivali su ga prijatelji.

Nikada se nije gurao u prvi plan, intervjue je davao rijetko. Izvrsno je govorio jezike, ponajprije francuski jer je dugo živio u Parizu, gdje je bio zvijezda kultne pariške galerije Denis Rene. U njoj njegove radove izlažu i danas.

Nedavno su ti radovi promijenili život francuskom dizajneru Fredericu Molenacu, koji je bio toliko frapiran prizorom Piceljeve slike koju je vidio u pariškom izlogu, da se zbog njega odlučio ostaviti mode i posvetiti se umjetnosti. - Upoznao sam ga, riječ je o mladiću vedra duha - rekao je Molenac dok je u Zagrebu izlagao u dijalogu s umjetnikom.

Velika retrospektiva

Ivan Picelj nije priznavao granicu između visoke i primijenjene umjetnosti. Hrvatski dizajneri njegov utjecaj ističu kao presudan. Njegovi plakati su antologijski.

Picelj je veliku retrospektivu imao u Klovićevim dvorima 2005., a bio je i protagonist medavne izložbe radova iz arhive NSK-a “Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja”.

Svijet tek danas otkriva umjetnost koja se zbivala u bivšoj Jugoslaviji u doba željezne zastave, pa su radovi Picelja i njegovih kolega na izložbama od bečkog Kunsthausa do pariškog Pompidoua.

Njegova originalnost i vitalnost naš su ponos

Zvonko Maković

povjesničar umjetnosti

- Odlaskom Ivana Picelja naša kultura gubi izuzetno mnogo. Šezdesetih godina Picelj je bio ona okosnica koja je, zajedno s prijateljima iz EXAT-a, činila hrvatsku umjetnost druge polovice stoljeća integralnim dijelom europske umjetnosti. Njegova mjera originalnosti i vitalnosti služi svima nama na ponos.

Željko Kipke

suvremeni umjetnik

- Ivan Picelj je bio prevažan za našu umjetnost. Posljednju njegovu izložbu vidio sam u Galeriji Nova, gdje je izlagao sa Sanjom Iveković i Davidom Maljkovićem. Iznenadilo me koliko su ti njegovi stariji radovi iz 80-ih godina konzistentniji, moćniji i intrigantniji od radova mlađih kolega s kojima je izlagao.

Branko Kostelnik

producent MSU

- Picelj je član prve postave All Star petorke naše umjetnosti, uz Knifera, Kožarića, Kristla i Srneca. U međunarodnim krugovima bio je izuzetno cijenjen, a kao osoba je i u privatnim i u profesionalnim stvarima bio pedantan i predan. Nikada nisam upoznao čovjeka s više građanskog garda, morala i dostojanstva. Kada sam ga jednom prilikom pitao zašto nema atelje, odgovorio mi je: Ja nikoga ništa ne molim, ja to ne radim.

Feđa Vukić

teoretičar dizajna

Ivan Picelj pripada generaciji autora koja je obilježila vrlo značajno razdoblje hrvatske kulture, ono od 1945. nadalje, tijekom kojega je ideologijski pritisak bio priličan. Danas kada propadanje vizualne komponente društvene okoline samo melankolično upozorava koliko je ovdje bilo kvalitetnih i produktivnih ideja, djelo Ivana Picelja će ostati upamćeno kao snažan argument za dosizanje visokih standarda u vizualnom komuniciranju. (G. Milaković)

Izdvajamo